Nacrt budžeta Grada Mostara 46 milijuna KM, brojne javne institucije nezadovoljne

... koji se zbog nepostojanja Gradskog vijeća donosi na drugačiji način nego u bilo kojoj drugoj našoj lokalnoj samoupravi. Izloženi nacrt iznosi 46 milijuna KM, što je za devet milijuna manje nego je iznosio rebalans Budžeta za 2017. godinu.

U uvodu rasprave mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić je kazao kako grad u skladu sa svojim sredstvima nastoji ispuniti svoju misiju, izmiriti zakonom predviđene obveze te onda ako bude mogućnosti za nešto dodatno, time i bolje, piše Klix.ba.

"Ovo je jedan dobar način na dođemo do poboljšana prijedloga za narednu godinu pa se može reći da ovo nije javna rasprava, već davanje prijedloga kako bi Nacrt budžeta bio bolji. Mi smo danas u situaciji kad ne raspolažemo svim informacijama. Razlozi zbog kojih je ovaj nacrt manji od ovogodišnjeg rebalansa su jednostavni, jer danas ne raspolažemo informacijama koliko ćemo imati grantova od viših nivoa vlasti, niti koliko ćemo dobiti od međunarodnih aplikacija", kazao je Bešlić.

Bešlić je rekao i kako se ne zna sa sigurnošću tko će donijeti budžet, jer se čeka odluka Federalnog parlamenta. Podsjećamo, svih ovih godina bez postojanja Gradskog vijeća budžet je donošen potpisom gradonačelnika i šefa odjela za financije, uz raniju odluku entitetskog parlamenta.

Nakon istupa glavne gradske savjetnice Radmile Komadine i šefa Odjela za financije Izeta Šahovića, koji su pojasnili modalitete izrade budžeta i karakteristike aktualnog nacrta, riječ su dobili brojni predstavnici javnih institucija i nevladinih organizacija.

Marin Bago je u ime projekta Pravo na grad upozorio na nelegalno i netransparentno trošenje novca u komunalnim djelatnostima i nepostojanje Plana zajedničke komunalne potrošnje.

"Došli smo u situaciju da nemamo plan za uređenje grada, da građani ni na koji način ne mogu kontrollirati što se radi s njihovim novcem jer ne postoje dokumenti. Našim istraživanjem smo pokazali da Mostar s novcem koji ima može biti najljepši grad u regiji i smatramo da se gradska uprava mora vratiti u zakonske okvire", kazao je Bago.

Alija Behram, predsjednik Udruženja Mostarski krug, je u ime tri organizacije predložio amandman za uvrštenje Partizanskog spomen-groblja u dio budžeta koji se odnosi na Zajedničku komunalnu potrošnju i koji iznosi 130 tisuća KM.

"Partizansko spomen-groblje kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine je na volšeban način prije nekoliko godina 'ispao' iz budžeta, odnosno iz sektora održavanja i nalazi se u izuzetno lošem stanju. U skladu s nadležnim institucijama mi smo izdefinirali da bi na godišnjem nivou iznos za održavanje trebao biti 130 tisuća KM", kazao je Behram.

Milena Latinčić je u ime Centra za liječenje ovisnosti iznijela tešku situaciju u kojoj se ova institucija nalazi, probleme u vezi s uplatom doprinosa za radnike, uvezivanjem radnog staža... Centar na dnevnoj bazi ima 170 pacijenata, međutim, taj broj nekad bude i 250, što je za grad veličine Mostara izuzetno mnogo.

Probleme s financiranjem svojih institucija iskazale su i Dalida Demirović, direktorica Dječijeg doma Egipatsko selo, kao i Mirna Mezit, direktorica Centra za djecu i omladinu s posebnim potrebama. Grad je osnivač tih institucija, ali sredstva koja se uplaćuju na mjesečnom nivou nisu ni približno dovoljna da zadovolje potrebe ovih socijalnih institucija.