Mostar: U Rodoču će se graditi Centar za osobe s posebnim potrebama
Prema idejnom planu, centar će u sebi objediniti ustanove koje će se za osobe s poteškoćama u razvoju pružati usluge od vrtićkog doba, osnovne i srednje škole, ali i trajni boravak za one starije od 18 godina.
Realizacija projekta
Zemljište od 30 tisuća četvornih metara u krugu kampusa Sveučilišta u Mostaru je u Rodoču već osigurano. Trenutačno se radi na prikupljanju potrebne dokumentacije kako bi se s njemačkim humanitarcima moglo razgovarati o njegovoj konačnoj realizaciji.
Niko Marušić, voditelj Odjela za iseljeništvo Hrvatskog narodnog sabora u BiH i jedan od idejnih pokretača projekta izgradnje centra, učinio je prvi korak k osmišljavanju ovog pothvata. Nakon što je posredovao nabavi posebnih invalidskih kolica za trinaestogodišnjakinju Niku Miličević iz Mostara koja boluje od najtežeg oblika cerebralne paralize on je s Vladom Vukojom, hrvatskim iseljenikom iz Švicarske koji je financirao nabavu kolica, krenuo u prikupljanje donacija za izgradnju centra za osobe s posebnim potrebama.
"Negdje oko Božića sam posjetio Udrugu za osobe s posebnim potrebama Vedri osmjeh. Loši uvjeti u kojim ta udruga egzistira i premali prostor za oko tridesetak njezinih članova jednostavno su me natjerali da barem pokušam osmisliti ideju izgradnje svrsishodnijeg prostora za osobe s poteškoćama u razvoju", kazao je Marušić mostarskom Dnevnom listu.
Njegovom inicijativom su hrvatski iseljenici iz Njemačke i Švicarske na čelu s Olgom Stoss krenuli u pokretanje akcije o izgradnji najmodernijeg centra koji bi bio prihvatilište za veliki broj djece na razini regije. Humanitarni koncert u Frankfurtu okupio je predstavnike udruga iseljenika iz Švicarske, Austrije i Njemačke, ali i poglavarstvo njemačkog grada Bad Homburga. Humanitarnoj večeri nazočio je i gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić i vlasnik građevinske tvrtke Vranica Ilija Vrljić, čiji ured financira idejni projekt, piše Dnevni list.
Prezentacija ideje
Danijela Kegelj, predsjednica Udruge Vedri osmjeh, koja je uz Maju Mustapić, ravnateljicu Osnovne škole za djecu s posebnim potrebama u Mostaru, trenutačno koordinatorica projekta, naglašava kako je suradnja s humanitarkom Olgom Stoss sve intenzivnija.
"Ona je zajedno s izaslanstvom njemačkog grada Bad Hamburga u veljači ove godine posjetila Mostar. Mi smo im prezentirali našu ideju, postavke i pristupe o izgradnji centra. To je urodilo plodom. Sada imamo prve kontakte s osobama koje vode velike europske projekte i koji su nam raspoloženi pomoći", kazala je Kegelj Dnevnom listu.
Osnovni cilj pokretanja centra je osposobljavanje osoba s posebnim potrebama ka što normalnijim životnim tijekovima. Objedinjavanje predškolskih radionica, osnovne i srednje škole, ali i trajnog boravka za osobe starije od 18 godina pružilo bi ovim osobama, ali i njihovim roditeljima mir i prigodu za dostojanstven život uz rad i zanimanje.
"Pojedini roditelji zbog starosti, bolesti ili nekih drugih razloga više ne mogu skrbiti za svoje dijete s poteškoćama. Kod nas ne postoji mjesto za njihov trajni boravak. Ponekad dobivamo savjete od ljudi da dijete smjestimo u ustanovu u Stocu ili neku sličnu njoj. Svatko od nas roditelja tko je vidio ustanove takvoga tipa, osim u slučaju krajnje nužde, ne bi svoje dijete smjestio u njih", kazala je Kegelj.
Radno osposobiti osobe s posebnim potrebama bi, prema njezinom uvjerenju, trebao biti jedan od prioriteta cijele zajednice.
"Ono što bi društvu bilo isplativije jest te ljude osposobljavati kroz radionice, a ne isključivo davati im socijalnu skrb koja je uvijek mala i nedostatna. Trenutačno se u srednjoj školi od 160 zanimanja nude samo dva i to zanimanje pomoćnog cvjećara i kuhara. Naša je zamisao taj izbor u budućoj srednjoj školi koja će biti smještena u novom Centru znatno proširiti i povećati, usmjeravajući djecu prema njihovim sposobnostima i mogućnostima", istaknula je Kegelj.
Cilj izgradnje novoga centra je institucionalno riješiti stavke koje ne postoje, nadopuniti koje postoje i unaprijediti stvari koje trenutačno postoje, ali u malom opsegu.
"Osnovna i srednja škola su trenutačno neuvjetne, ne postoji radionica kao ni smještaj za trajni boravak. Naša djeca nisu psihički bolesnici. Oni su invalidi i osobe s poteškoćama u razvoju koji mogu pružiti svoj pozitivan udio društvu ako im institucije to dopuste. Upravo zbog toga i želimo našu djecu osposobiti da društvu budu na korist, a ne na teret, ma koliko to mnogima zvučalo kao bajka, naše samozavaravanje ili gubitak vremena. Radno angažirati osobu s poteškoćama u razvoju uvijek znači angažirati, zaposliti i dio osoba bez poteškoća. Radionice koje će ih obučiti za određena zanimanja pružit će im osjećaj smislenog i ispunjenog života - što i jest naš cilj", zaključila je Kegelj.
Objedinjavanje institucija
Ustanova Vrtići Mostar bilježi ukupno 20 djece s poteškoćama u razvoju. Između 70 i 80 osnovnoškolaca pohađa školu u neuvjetnim prostorijama iza Gradske vijećnice. U klupama Srednje turističko-ugostiteljsko škole u pomoćnom zanimanju kuhara i slastičara sjedi 30 učenika s posebnim potrebama. Objedinjavanje ovih institucija s naglaskom na postojanje radionica u kojima bi se ovi mladi ljudi obučavali za svoja buduća zanimanja puno bi značilo i njima i njihovim roditeljima. Za njih i njihove obitelji olakšanje, a za društvo isplativije usmjeravanje radnog kapaciteta osoba koje su ipak sposobne u određenoj mjeri svoj kruh sami zarađivati ako im se za to pruži prilika, navodi Dnevni list.