MOSTAR Prikazan film o otrovu koji je oko nas

U OKC 'Abrašević' prikazan je dokumentarni film 'Piralen naš svagdašnji', nakon čega su prisutni mogli prodiskutirati o važnoj temi zagađenja životne sredine.

Govoreći o odluci da nakon Banje Luke, Tuzle i Sarajeva projekciju organiziraju u Mostaru, osnivač platforme Zemlja-Voda-Zrak i urednik istoimenog stripa, prof. Damir Arsenijević je istaknuo: "Piralen je poveznica između Banje Luke i Mostara. To je otrov koji spaja dva grada i pokazuje da otrovi ne poznaju bilo kakve podjele. Bitno je da shvatimo da je ovo jedna vrsta sistemskog nasilja, nije ovo samo pojedinačni incident. Ako gledamo kroz prizmu zagađenja, imamo prilično drugačiju sliku Bosne i Hercegovine, zemlje koja je zagađena, a to zagađenje će trajati stotinama godina", poručio je Arsenijević.

Film 'Piralen naš svagdašnji' je nastao u koprodukciji Udruženja 'Front slobode' iz Tuzle i Udruženja 'Radnička solidarnost' iz Banje Luke te u sklopu platforme Zemlja-Voda-Zrak. Autorski tim filma čine tuzlanske redateljice i producentice Azra Jašarević i Sanja Horić, te banjalučki novinari Gordana Katana i Erduan Katana.

"Zašto Zemlja-Voda-Zrak? Zato što toga nemamo viška. Zapitajmo se kako štitimo i branimo ono čega nemamo zamjenskog i što ne može biti uništeno za sitni profit. Pitanje je i kako ćemo se mi kao zajednica okupiti oko ovog problema jer nam to neće nitko drugi riješiti", istaknuo je Arsenijević.

'Piralen naš svagdašnji' govori o postratnoj privatizaciji u banjalučkom industrijskom kompleksu 'Incel', koja je dovela do nepropisnog skladištenja i zbrinjavanja toksičnog ulja piralen, te zagađenja životne sredine i vode. Na prikazivanju filma u Mostaru govorili su i Šejla Šehabović, Marko Gačnik, Boris Filipić, Sanja Horić i Azra Jašarević. Poručili su da slučaj iz Banje Luke prati kronični nedostatak informacija, netransparentna privatizacija i nekontinuirana zainteresiranost javnosti.

Boris Filipić govorio je o temi zagađenja iz perspektive Mostara. "O Uborku se ranije šokantno malo znalo, a kada se uđe dublje u tu priču, vidite da taj problem zbog kriminala traje desetljećima", poručio je Filipić. "Ljudi u Mostaru su stekli psihološki imunitet prema smeću i nakon kratkotrajnog buđenja ponovno se vratilo na staro. Već 30 mjeseci se čeka riječ Tužiteljstva u vezi s problemom Uborka. Dolaskom nove vlasti također nije ništa pokrenuto".

"Govoriti o piralenu, neriješenim ekološkim pitanjima, komunalnim uslugama, to je ključ za lokalnu politiku, ali taj nered koji imamo kad je riječ o komunalnim uslugama i trovanju životne sredine, ekologije može se prebaciti na državnu politiku", poručio je politolog Husein Oručević istaknuvši primjere na političkoj sceni Zapadne Europe gdje ove teme imaju važno mjesto, a partije zelenih su dio koalicija. 

"Ovo pitanje će nama tek doći na naplatu. Nadam se da neće biti kasno. U Mostaru je oko 200 posto više oboljelih od karcinoma upravo zbog problema sa zemljom, vodom i zrakom, nekontroliranjem onoga što pijemo, gdje se kupamo, podzemnih voda ispod deponije Uborak". 

'Zemlja-Voda-Zrak' je platforma u okviru koje se utemeljuje i razvija ekološka humanistika u Bosni i Hercegovini kroz produktivnu suradnju između aktivizma, znanosti i umjetnosti. Projekat se realizira zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI).