Mostar: Hoće li ‘Razvitak’ ikada biti obnovljen?

Kako je već ranije pisano, prema podacima Gradske uprave Mostar broj neobnovljenih stambenih jedinica je oko 560 stanova i oko 1 200 kuća. Ljudi još od rata čekaju na obnovu svojih stambenih jedinica, a godinama sve stoji na mrtvoj točki, prenosi Dnevni list.

Ovih dana City TV je objavio priču koja problematizira pitanje poznatog mostarskog ‘Razvitka' jedne od najpoznatijih mostarskih zgrada koja se nalazi u devastiranom stanju još od ratnih događanja.

‘Razvitak" je bio stambeni i prodajni objekt, kojeg se Mostarci i danas rado sjećaju. Spomenuti objekt imao je 64 stana, a od tog broja preostala su 52 stanara koja se nalaze u Mostaru i čekaju povrat svoje imovine. Godinama se priča o njegovoj obnovi, ali sve ostaje samo na pričama, dok je izgovora na pretek.

U razgovoru sa Ismetom Popovcem, jednim od bivših stanara „Razvitka", City TV je saznao da on zajedno sa ostalim stanarima godinama pokušava pronaći rješenje za njihovo stambeno pitanje.

‘Razvitak' prošao kroz sud

- Nitko nas nije kontaktirao niti pokušao pomoći kako bi se pokrenula obnova. Obraćali smo se mnogim organizacijama, gradskim vlastima, ali kao što se može vidjeti ništa nije urađeno. Mi stanari „Razvitka" tražili smo da se zgrada obnovi onakvom kako je izgledala prije rata, međutim, svaki dan samo svjedočimo kako ona propada - kaže Popovac.

Enisa Bašić iz Udruženja raseljenih i izbjeglih „Moj dom" iz Mostara, također je prijeratni stanar zgrade „Razvitak" a unutar udruženja vodi evidenciju o raseljenim osobama na području grada.

U veljači se zajedno sa predstavnicima Unije za održivi povratak obratila medijima ističući da imaju evidentirane podnositelje zahtjeva koji su već u poodmakloj životnoj dobi.

- Podnositelji zahtjeva obnove stanova su većinom starije osobe, što je i normalno za očekivati. Ljudi vjeruju da će prije umrijeti nego se useliti. Za obnovu zgrade „Razvitak" je 1997. godine nastao spor, koji se 2001. našao na sudu. Dakle, došlo je do kupoprodaje parcele zgrade u poslovnom dijelu i okolnih ulica. Budući da je sve rađeno nezakonito i s nevažećim kupoprodajnim ugovorom, uspješno je sve razjašnjeno. Konačna presuda izdata je 2014. u kojoj je navedeno da se zgrada treba vratiti u prvobitno stanje. Podaci u katastru nikada nisu mijenjani.

- Kada je 2001. pokrenuta kampanja obnove zgrada na Bulevaru i u Šantićevoj ulici 2001. i „Razvitak" je bio uvršten u projekt, ali nije bilo konačne presude pa ga je gradonačelnik zbog toga izbacio iz projekta. Nemamo velike suradnje sa gradom, s obzirom na to da se oni uvijek izvlače kako nema novca, niti Gradskog vijeća koje bi izglasalo projekte obnove. Za obnovu „Razvitka" potrebno je izdvojiti oko pet milijuna maraka - rekla je Enisa Bašić. Dodaje da zbog velikog iznosa koji je potreban za obnovu, tražili su od grada da se barem započne sa radovima, čime bi se stanarima pružila mogućnost da sami završe s rekonstrukcijama svojih stanova.

Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak, obraćajući se nadležnim vlastima u Mostaru, navodi da je krajnji rok da se krene sa obnovama porušenih objekata na spomenutom području.

- Za obnovu je preostalo najviše objekata koji pripadaju građanima srpske nacionalnosti. Lokacije na kojima se objekti nalaze su gradsko područje, Sjeverni logor, Salakovac, Vrapčići, Bijelo Polje, Raštani, Hodbina, Bačevići i još nekoliko područja. Ovo su sve podaci evidentirani u Gradskoj upravi i neophodno je u narednom periodu izvršiti obnovu i vratiti objekte u vlasništvu stanara.

Mnogi objekti koji se vode kao obnovljeni samo su djelomično urađeni. Mirhunisa Zukić kaže da je u razgovoru sa stanarima dobila informacije kako je određen broj uspio osigurati donacije u iznosu od pet tisuća maraka za obnovu stana, od raznih ministarstava, ali da većina nije bila te sreće.

Ima novca, nema novca

Još 2007. godine Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Vlada HNŽ, kao i vlade oba bh. entiteta potpisali su sporazum o zajedničkom udruživanju financijskih sredstava za obnovu stambenih jedinica u centralnom dijelu Mostara. Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić je 2008. godine tvrdio da je novac za obnovu svih zgrada osiguran.
Kasnije je tijekom pojavljivanja u medijima davao izjave u kojima je kazao kako je sva priča puno obećavala ali da nema mogućnosti provesti je do kraja, prenosi City TV.

Na svečanosti koju je organizirao u rujnu 2018. godine, kada je za 8 do 12 stanara Mikačića kuće podijelio ključeve, gradonačelnik je kazao da s tim činom zaključuje projekt koji je bio započet na svim nivoima vlasti. Tada je naveo kako je u projektu bilo osigurano 12 i po milijuna maraka na svim nivoima vlasti, te da je Grad Mostar participirao sa tri milijuna. Još je dodao kako je grad morao dati dodatnih milijun maraka za neplanske troškove koji projektom nisu bili zavedeni. Kazao je da druga faza obnove nije osigurana, te kako nema novca za daljnju rekonstrukciju stanova u Mostaru.
- Država nema novca - ustvrdio je Bešlić.

Opravdanja

Bilo je i ranijih pokušaja mnogih potencijalnih investitora da ulažu u Mostar kako bi obnovili porušene objekte. Zbog prevelike papirologije koju su morali ispunjavati prilikom podnošenja zahtjeva, kao i zbog administrativnih propisa koji su ih kočili u njihovom naumu, brzo bi izgubili volju, a zatim i odustajali, prenosi City TV.

Za svaki problem koji postoji u Mostaru ili kada bi se trebale poduzeti konkretne mjere da se on riješi, vladajuće strukture jednostavno nerad opravdavaju nepostojanjem Gradskog vijeća. Tu rečenicu ne izgovara samo gradonačelnik, nego i ostale političke stranke koje djeluju u Mostaru. Izbori nisu održani još od 2008. godine jer stranke ne mogu postići dogovor. U prošloj godini mnoge svečanosti koje su bile organizirane bilježile su posjete mnogih političkih predstavnika. U međuvremenu, neki drugi projekti se realiziraju unatoč tome što Gradsko vijeće ne postoji. Očigledno, neke stvari mogu bez Gradskog vijeća, a neke druge ipak mogu.