Liječnici se međusobno ‘topili’ i okrivljivali za smrt bebe
Slučajno ili ne, toga dana upravo će biti točno tri godine od nesretnog događaja koji se zbio na porodiljinom odjelu SKB-a Mostar kada je Ana Šego rodila mrtvo dijete, dva dana pred zakazani termin, a dan prije primljena je u bolnicu radi poroda.
Knežević je privatno vodio njenu trudnoću, dok su Bušić i Bošković taj dan bili dežurni - Bušić u rađaonici, a Bošković na patologiji gdje leže trudnice.
Teške optužbe
Županijska tužiteljica Danijela Dalipagić-Rizvanović naglasila je kako je tijekom postupka kroz dokaze i izjave svjedoka dokazano kako su Knežević, Bušić i Bošković počinili kazneno djelo nesavjesnog liječenja.
Dalipagić-Rizvanović podsjetila je kako iz iskaza svjedoka proizlazi da je Ana Šego 12. veljače 2011. oko 14.30 sati primljena na patologiju u SKB-u Mostar zbog sumnjivog CTG nalaza (nalaz koji pokazuje kontrakcije materice i otkucaje srca djeteta) kada joj je dr. Bušić odredio da ostane u bolnici.
"U 19.30 sati CTG nalaz pokazuje kontrakcije i untourogenu patnju ploda što ukazuje da je porod počeo", navodi tužiteljica. Dodaje da oko 21.45 dr. Bušić trudnicu upućuje na porod. Ponavlja se CTG koji govori o patnji ploda, a vještaci su, navodi on, potvrdili da je porod tada bio počeo.
Trudnica Ana Šego izvijestila je svog muža Miroslava o svemu, a on je pozvao dr. Kneževića koji je inače privatno vodio njenu trudnoću.
"Iz iskaza sestre Angele Ćubela doznajemo da je Knežević zove na odjel, što je i potvrđeno iz telefonskih listinga. Angela Ćubela izvijestila je Kneževića o stanju pacijentice, a on je koristeći se okolnošću da je Šego vodio trudnoću, rekao telefonski u vidu davanja dijagnoze i medicinskih uputa ‘da je taj CTG takav mjesec dana i da Šego vrate iz rađaonice, te ako dr. Bušić dirne tu ženu, svi će na disciplinsku, a da, ako se žena aktivira, porod dovrši dr. Ana Bošković'", navela je tužiteljica.
Ćubela je, kaže ona, prenijela te riječi Bušiću i Bošković koji su Anu Šego vratili iz rađaonice. Bušić je po tom svjedočenju naložio da se CTG ponovno uradi u 6 ujutro, a Bošković u 5 ujutro.
"CTG je sljedeći put urađen u 5 ujutro kada više nije bilo srčane reakcije, već je nastupila smrt bebe u utrobi majke. Mrtvorođenče je bilo normalne težine. Vještaci su dokazali da je porod počeo 12. 2. u 19.30 sati i da je bilo besmisleno vraćati pacijenticu iz rađaonice. Trebalo ju je kontinuirano pratiti i poroditi.
Liječnički propusti su u izravnoj vezi s patnjom novorođenčeta koja je dovela do smrti", naglasila je Dalipagić. Dodala je kako su vještaci ponašanje troje mostarskih liječnika ocijenili nerazumnim i neprikladnim.
"Bušić i Bošković bili su dežurni i bili su upućeni u stanje Ane Šego, a suglasno su je vratili s poroda, propustivši uraditi što su trebali i što je dovelo do smrti bebe", navela je Dalipagić-Rizvanović. Po njoj je i Knežević, koji nije bio na dežuri, ostvario sva obilježja kaznenog djela, jer je dao pogrešne upute i prijetio ostalima.
"Knežević nije bio fizički prisutan, ali on je telefonskim davanjem uputa vršio davanje dijagnoze i liječenje. Ponašanje ovog liječnika je i za laike neprihvatljivo", kazala je tužiteljica koja je dodala kako je djever Ane Šego, koji je i podnio kaznenu prijavu protiv liječnika, nakon svega razgovarao s Kneževićem koji mu je kazao da je pogriješio.
Dalipagić-Rizvanović je predložila da im se izreknu kazne te da se pri tom za Anu Bošković kao olakšavajuća okolnost uzme ljudskost koju je iskazala prema oštećenim, te činjenica da nije imala iskustvo, a da se Kneževiću kao otežavajuće uzme to da se upustio telefonom davati dijagnozu i to pod prijetnjom, pri tom se služeći autoritetom jer je tada obavljao dužnost zamjenika šefa odjela, kao i neljudskost i odsutnost kajanja.
"Nakon svega, kada je vidio Anu Šego, samo je rekao: ‘Što bi, moja Ana'", rekla je tužiteljica.
"Optužba moli sud da prilikom odmjeravanja kazne ima u vidu značaj povrijeđenog te da je uslijed ponašanja liječnika došlo do pogoršanja stanja umalo rođenog čeda i da je u konačnici Ana Šego ostala bez djeteta čime je za nju i njenog supruga nastala trauma za cijeli život.
Sud se moli da ima u vidu zahtjev žrtve za satisfakcijom, ne onom materijalnom, jer to ne žele, već da se krivci kazne. Sud treba imati u vidu i da društvo zahtijeva da se ovakvo ponašanje sankcionira kako bi se spriječilo buduće protupravno ponašanje koje ugrožava zdravlje ljudi", naglasila je Dalipagić-Rizvanović.
Nije bio tu
Obrana optuženih liječnika negirala je krivnju, a odgovornost su prebacivali sa sebe na onog drugog.
Kneževićev odvjetnik Nenad Rebac prvo je ukazao na nezakonitost pribavljanja dokaza, što postupak čini nezakonitim. Obrana Kneževića ukazala je na nezakonitost kod otvaranja izuzetog spisa, kao i prilikom izuzimanja dokumentacije, ali i kazala kako je i medicinsko vještačenje bilo nezakonito jer u njemu nisu korišteni originalni dokumenti ni ovjerene kopije te tako po zakonu ne može biti prihvaćeno kao dokaz.
Rebac je naglasio kako je prva konstrukcija Tužiteljstva protiv Kneževića nemoguća, jer u spornom razdoblju niti je bio dežurni niti je bio u bolnici.
"Tužiteljstvo konstatira kako je Knežević obavljao liječničku aktivnost i nesavjesno liječio. Kako ako nije bio u bolnici", naglasio je Rebac dodajući kako su Ana Šego i njena beba bili dobro dok ih je liječio Knežević.
"Cijela optužnica i cijeli predmet u odnosu na dr. Kneževića se baziraju na razgovoru dr. Kneževića i sestre Angele Ćubela, čiji sadržaj znaju samo njih dvoje i koji je tužiteljstvo izokrenulo. Iz činjeničnog opisa optužnice dalo bi se zaključiti da je dr. Knežević rekao da Ana Šego bude vraćena iz rađaonice, što svjedokinja Ćubela nije rekla u svojoj izjavi pred Općinskim sudom, a niti u izjavi iz istrage.
Ista je istaknula ono što tvrdi i dr. Darko Knežević, da je on od Angele Ćubela zatražio da pacijenticu pogleda Ana Bošković, a imajući u vidu da je ista bila dežurna na Odjelu patologije trudnoće, a kako nalaže i hijerarhija u SKB-u Mostar.
Knežević je poziv obavio nakon što ga je nazvao suprug oštećene Miroslav Šego, koji je doktora Kneževića obavijestio telefonski da njegovu suprugu vode u rađaonicu, da ista subjektivno ne osjeća trudove, tako da je Miroslav Šego zamolio dr. Kneževića da provjeri o čemu se radi", rekao je Rebac iznoseći obranu.
On je u više navrata ponovio kako Knežević nije rekao da se Ana Šego vrati iz rađaonice, nije davao upute niti se čuo s liječnicima. Sve i da je davao, kaže Rebac, dežurni lijačnici su trebali postupiti po pravilima struke i Hipokratovoj zakletvi, a ne nekakvim uputama.
Podsjetio je kako je šefica odjela dr. Vajdana Tomić u svom iskazu pojasnila kako je dežurna na patologiji bila Ana Bošković i da je njena dužnost bila uputiti trudnicu na porod. Bušić je po tom iskazu prešao svoje ovlasti, jer je bio dežurni u rađaonici.
Rebac je naveo da je Tomić rekla kako je dežurni liječnik "gazda" i on odlučuje o svemu. Naveo je i to kako su svjedoci iz bolnice potvrdili kako je kontinuirani CTG moguće raditi i u rađaonici, ali i u sobi. Rebac je naveo i svjedočenje dr. Marinka Mišića koji je kazao da bilo kakve upute mogu biti samo konzultativne, a da je dežurni liječnik isključivo odgovoran za pacijenta.
"Ako postoji nečija pogreška, ona postoji jer nije rađen kontinuirani CTG, već je urađen tek u 5 ujutro", dodao je Rebac.
"Kako poroditi nekoga, kako odrediti kontinuirani CTG zapis ili auskultaciju srčane akcije ploda ako toga ne liječiš i uopće se ne nalaziš u bolnici", podcrtao je Rebac ističući kako ne postoji nikakva pravna odgovornost Kneževića te je zatražio oslobađajuću presudu.
Prijetnje
Obrana dr. Bušića također se ogradila od bilo kakve odgovornosti. "Ivan Bušić nije počinio nesavjesno liječenje. Nije navedeno u čemu se nalaze Bušićevi propusti. On je tvrdio da se Ana Šego treba poroditi. Nijedan svjedok niti dokaz nisu pokazali da se Bušić ponašao suprotno pravilima.
On je poduzimao sve po pravilima struke. Dijete Ane Šego je bilo živo kad je otišla iz rađaonice na patologiju gdje je bila dežurna Ana Bošković i sve ovlasti i kompetencije su prešle na nju", rekao je odvjetnik Ivan Brekalo.
Dodao je da je Bušić želio primijeniti pravi tretman, ali da nije mogao utjecati na ono što se događalo, te da je i svjedokinja Josipa Kovačević, koja je ležala s Anom Šego, posvjedočila kako je Šego rekla: "Bogu hvala, nije me porodio". Dr. Bušić je u završnoj riječi naglasio da je činio sve od sebe da porodi tu ženu, a da je on nije vratio iz rađaonice.
"Napisao sam na nalazu - ‘na sugestiju Kneževića vraća se iz rađaonice'. Ja sam sklonjen, a naređeno je da Ana Bošković preuzme ženu. Nijednog trenutka nisam pogriješio i ne osjećam se krivim", kazao je dr. Bušić.
Neiskustvo
Bojan Krešić, odvjetnik Ane Bošković, u više navrata je ustvrdio kako ona nije donijela odluku da se žena vraća iz rađaonice, što, po njemu, nitko nije ustvrdio ni dokazao. On je napomenuo da je i nalaz o vraćanju potpisao Bušić, te na njemu naznačio da to radi na sugestiju Kneževića.
"To nije bila čista situacija, sve je isprepleteno. Bušić je primio pacijenticu i odlučio da bude hospitalizirana na odjel gdje je bila dežurna Ana Bošković. Bušić je odlučio i da se odvede u rađaonicu. Ana Bošković položila je specijalizaciju samo dva mjeseca prije, to joj je bila druga dežura", kazao je Krešić.
On je naveo kako su i Bušić i Knežević puno iskusniji liječnici iza kojih je dugogodišnji rad, a da je dr. Ana bila bez ikakvog iskustva.
Podsjetio je i na Kneževićeve upute te instrukcije da dr. Ana ženu preuzme samo ako se aktivira. "Žena se nije aktivirala. Da je porod počeo, on bi se i završio. Što se tiče CTG snimke, oni nisu ukazivali na to da plod pati. Pacijentica nije osjećala ništa", kazao je Krešić.
Osvrćući se na tvrdnje da je dežurni liječnik "gazda", on je podsjetio kako je šefica Tomić tada kazala i da je bitno iskustvo navodeći i to da hijerarhija i propisi u bolnici nisu točno utvrđeni.
Krešić je naglasio kako je praksa da se kontinuirani CTG ipak radi u rađaonici. "Obrana smatra da oštećena Ana Šego uopće ne tereti dr. Bošković. Vatroslav Šego nije uopće podnio prijavu protiv dr. Bošković", kazao je odvjetnik ističući da je optužba neutemeljena te predlažući oslobađajuću presudu.
Mlada liječnica na kraju svega kazala je kako je u ovom slučaju bilo puno paramedicinskih komunikacija koje su odigrale veliku ulogu.
Po Kaznenom zakonu, za djelo nesavjesnog liječenja za koje se tereti troje liječnika iz Mostara predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do godinu dana.
Ovo suđenje u Hercegovini se prati s velikim zanimanjem, jer je u pitanju prvi poslijeratni slučaj da su se liječnici našli na optuženičkoj klupi.
Dnevni list