Lidija Vladić-Mandarić : Naš studij glazbene umjetnosti usprediv je s onima u Europi i RH

Doc. dr. sc. Lidija Vladić-Mandarić sadašnja je pročelnica Studija glazbene umjetnosti Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, a ujedno i bivša studentica glazbene kulture i etnomuzikologije. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe na poslijediplomskom doktorskom studiju Etnomuzikologije na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu.

U intervjuu za naš portal govori o Studiju glazbene umjetnosti, načinu studiranja, kompetencijama, studentskoj mobilnosti, zapošljavanju, te priznavanju diploma Studija glazbene umjetnosti i općenito cijeloga Sveučilišta u Mostaru.

Bili ste studentica, po završetku studiranja tajnica i asistentica, a danas ste pročelnica Studija glazbene umjetnosti, pa i pomoćnica prodekanice za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom, te u znanstveno-nastavnom zvanju docentice na muzikološkim i etnomuzikološkim kolegijima. Reklo bi se da ste prisutni od samoga začetka i da nam možete reći dosta toga o Studiju glazbene umjetnosti.

Istina, bila sam studentica prve generacije Glazbene kulture Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti (FPMOZ) Sveučilišta u Mostaru koji datira od akademske 2005. / 2006. godine i koji je startao sa istoimenim smjerom Glazbene kulture. Akademske 2008./ 2009. godine Studij se proširio smjerom Etnomuzikologije zahvaljujući entuzijazmu pokojnoga hrvatskoga (etno)muzikologa prof. dr. sc. Nikole Buble koji je, između ostalih, bio jedan od zaslužnih za pokretanje cjelokupnoga Studija, tako da sam upisala usporedo s Glazbenom kulturom i taj smjer. Studij se također dalje razvijao, pokrenuta je i glazbena teorija, instrumentalni smjerovi (klavir, flauta, violina, klasična harmonika...), tako da naziv Glazbena kultura nije više bio adekvatan za sve smjerove koji su postojali, te je prerastao u Studij glazbene umjetnosti. Akademske 2013./2014. godine, zahvaljujući prof. dr. sc. Mariju Vasilju, sadašnjem dekanu FPMOZ-a otvoren je i smjer Solo pjevanja na koji smo izuzetno ponosni posebice zbog činjenice da je s toga smjera prvi put u Bosni i Hercegovini izašao jedan kontratenor. Dvije godine kasnije pokrenut je i smjer Gitare koji ove godine daje prve svršene prvostupnike toga instrumenta.

Dosta toga ste radili i radite kako bi doprinijeli što boljem razvoju Studija glazbene umjetnosti, te i općenito razvoju cijeloga Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Polučuje li vaš rad rezultate?

Kako da ne, 2015. godine Studij glazbene umjetnosti je proslavio svojih prvih deset godina postojanja i već tada smo se mogli pohvaliti kvalitetom studiranja u svakome smislu. Naravno, nije samo moja zasluga što je naš Studij prepoznat u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i šire. Tu je cijeli tim kolega i kolegica, koji pored domaćega kadra, mislim na Mostar, dolaze iz Splita, Zagreba i Sarajeva te pružaju našim studentima najbolje moguće obrazovanje. Studenti i nastavnici Studija za kratko vrijeme djelovanja dobitnici su mnogih nagrada i priznanja na području nastavno-stručnoga rada, vokalne glazbe (solo i zbornoga pjevanja), te kao glazbenici instrumentalisti. Dakako, sve navedeno dovelo je do suradnje s mnogim značajnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu kao što je Simfonijski orkestar iz Mostara i Dubrovnika, glazbene akademije iz Splita, Zagreba, Sarajeva, Hrvatska glazba Mostar, Hrvatsko narodno kazalište Mostar, Matica hrvatska Mostar, Studentski zbor te cijela sveučilišna zajednica u Mostaru,te dakako, jedna od značajnijih je suradnja s glazbenicima CAMS Music Trusta u Cambridgeu (UK), gdje smo na cjelovečernjem koncertu ucrkvi St. Paula u Cambridgeu, ispunjenoj do posljednjega mjesta, imali prigodu pokazati sve svoje sposobnosti i talente.

Možete li nam nešto više reći o mobilnosti studenata, jesu li nastavni planovi i programi usporedivi s glazbenim akademijama Bosne i Hercegovine, Hrvatske i cijele Europe, te o kompetencijama koje se stječu završetkom Studija glazbene umjetnosti?

Studij glazbene umjetnosti FPMOZA-a Sveučilišta u Mostaru usporediv je s programima istovrsnih studija na visokim umjetničkim učilištima, odnosno, glazbenim akademijama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Europi, što podrazumijeva široke mogućnosti pokretljivosti i razmjene studenata kroz školovanje kako na preddiplomskoj i diplomskoj, tako i na poslijediplomskoj razini. Studiranje se odvija po bolonjskom sustavu 4+1, gdje preddiplomski studij traje 8 semestara(240 ECTS bodova) - zvanje prvostupnik/-ca; a diplomski 2 semestra (60 ECTS bodova) - zvanje magistar/-ra struke. Zanimanja na Studiju uključuju glazbene pedagoge i teoretičare, solo pjevače, instrumentaliste, dakle, nastavnike i profesore u osnovnim i srednjim glazbenim školama, glazbenim studijima i akademijama; te etnomuzikologe, znanstvenike koji se bave proučavanjem tradicijske glazbe i glazbene kulture cijeloga svijeta. Studenti stječu niz sposobnosti i kompetencija ovisno od odabranoga smjera. Upisom psihološko-pedagoške i metodičke skupine predmeta akademski glazbenik pedagog / teoretičar ili instrumentalista ili solo pjevač osposobljen je za izvođenje nastave teorije ili instrumenta ili solo pjevanja u osnovnim/nižim te glazbenim i drugim srednjim školama, na potpuno isti način kao što se pripremaju na glazbenim akademija u Sarajevu, Splitu, Zagrebu..., uz napomenu da je Studij glazbene umjetnosti, kao i ostali studiji koji se izvode na FPMOZ-u, priznat u Republici Hrvatskoj kao i u ostalim Europskim zemljama, te samim tim i u državi u kojoj se izvodi.

Kad kažete Studij glazbene umjetnosti postavlja se pitanje rangiranja studenata navedenoga Studija pri zapošljavanju u odnosu na studente glazbenih akademija u Sarajevu, Splitu, Zagrebu...

U prilog svemu navedenome i u želji da se informira šira javnost, ističem činjenicu kako je Sveučilište u Mostaru u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kompetencija, među kojima je i Studij glazbene umjetnosti Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, zatražilo i prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa od Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske, uz napomenu kako neke države u Europskom prostoru visokoga obrazovanja uopće nemaju agencije za osiguranje kvalitete obrazovanja, a unatoč tomu njihove se diplome priznaju. Kad kažemo Studij glazbene umjetnosti, ne vidim nikakav problem, izuzev u arhaičnom načinu mišljenja i navikama koje su odveć trebale biti promijenjene, uz značajnu činjenicu kako su svi naši bivši studenti uspješno zaposleni profesori te reproduktivni umjetnici. Naime, navela bih primjer studiranja glazbe nasveučilištu u Oxfordu i Cambridgeu, za koje pa skoro sa sigurnošću mogu tvrditi kako njihove diplome ne bi predstavljale problem prilikom postupka prepoznavanja kao i zapošljavanja na našim prostorima, no nisam sigurna je li javnost upućena kako se na oba ta sveučilišta studira glazba upravo po sličnom ili istom sustavu kao na našem Sveučilištu u Mostaru, odnosno Studiju glazbene umjetnosti FPMOZ-a. Dakle, ne radi se o glazbenim akademijama nego o Studiju glazbe (Facultyof Music) na University of Cambridge ili University of Oxford, koji čak ni ne moraju imati sve glazbene predmete i smjerove, te u sklopu kojih se može integrirano studirati i neki drugi studij ili smjer nevezan za glazbu.

Što biste poručili budućim kandidatima, svojim budućim studentima?

Glazba je reproduktivna umjetnost koja oplemenjuje čovjeka, budi osjećaj za red i ljepotu, te time idealizira i karakterizira različite narode i različita društva. Studij glazbene umjetnosti Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru nudi budućim kandidatima otkrivanje i proučavanje te kompleksne umjetnosti, uz koju studenti imaju priliku razviti svoje vještine, unaprijediti sposobnosti i steći pozitivne navike kao i zavidan socijalni te glazbeni život. Ili kako je to L. van Beethoven svojevremeno rekao: „Glazba je otkriće veće od sve mudrosti i filozofije!"