Grbešić: Otvaranjem prodajnog centra u proljeće 2012., Mostar će imati sve kao i Zagreb, Split...

Prodajni centar ćemo otvoriti u proljeće 2012. godine. Svi građevinski radovi, kao i ugovori sa zakupcima idu po zacrtanom planu, tako da ne postoje razlozi za bilo kakvo prolongiranje planiranih termina. Centar je građen na način da vizualno, koncepcijski i sadržajno prati sve aktualne trendove kad su u pitanju prodajni centri ovog tipa u Europi. CineStar multiplex, McDonald's, New Yorker, neke svjetski poznate robne marke koje još nisu ušle na tržište BiH, restorani, trgovine, kafići dio su sadržaja prodajnog centra. Ovih dana se završavaju svi detalji kada su u pitanju ugovori sa zakupcima, tako da ćemo uskoro predstaviti javnosti sve konkretne brendove i konkretan sadržaj kompletnog centra.

* Što ovaj objekt donosi Vama, a što Mostaru, odnosno široj zajednici budući da sličnog objekta nema u trokutu Dubrovnik - Split - Sarajevo?

Što se samog objekta tiče, koncipiran je na način da pored velikog broja četvornih metara, Mostaru, odnosno Hercegovini ponudi i nešto novo, nešto što do sada nisu imali. Činjenica je da ogroman broj potrošača iz čitave Hercegovine odlazi svaki vikend u neke druge veće gradove u šoping-centre ovog tipa. Otvaranjem ovog prodajnog centra takvi odlasci neće biti potrebni. Naša ponuda će biti ista kao i ponuda bilo kojeg prodajnog centra u, recimo, Zagrebu, Sarajevu ili Splitu, tako da ovim centrom kad je šoping u pitanju, Mostar ide uz rame ostalim velikim gradovima. Meni kao i svakom investitoru ovaj objekat mora donijeti određenu poslovnu dobit u nekom vremenskom razdoblju.

* Kada se počeo graditi objekt, brojni su se divili, ali i pitali je li moguće da je ovaj projekt isplativ. Kakva su Vaša očekivanja, odnosno što Vas uvjerava u uspjeh?

Analiza isplativosti kompletne investicije uzela je u obzir lokaciju, broj stanovnika, nepostojanje prodajnog centra ovog tipa u Hercegovini te veličinu i kvalitetu usluge koju ćemo pružiti u prodajnom centru. Svakako, u obzir su uzeta sva iskustva u poslovanju sličnih objekata u regiji u odnosu na broj stanovnika, navike potrošnje, veličinu primanja i tako dalje.

* U biznis ste krenuli iz Širokoga Brijega i danas najveći dio biznisa imate u Hrvatskoj. Jedno vrijeme ste, kao i stereotip stvoren o Hercegovcima, bili dežurni krivci za sve što se zbivalo u Hrvatskoj. Osjećate li da se to ozračje mijenja?

Ja osobno nikada nisam bio ozbiljno prozivan za bilo što ni u Hrvatskoj niti u BiH. Poslovna politika koju vodimo na svim tržištima je jasna legalna i transparentna, tako da ne dajemo povoda za bilo kakve špekulacije. Jedno vrijeme je stvarno bilo popularno okrivljavati Hercegovce za sve negativnosti. Međutim, to okrivljavanje i svi ti stereotipi koji su stvoreni više su bili rezultat medijskog napumpavanja iz ovih ili onih razloga, nego rezultat stvarne mržnje prema Hercegovicima. U normalnom životu među običnim ljudima, a posebno u poslovnom svijetu vrijede neki drugi kriteriji za ocjenu nečije pozitivnosti ili negativnosti.

* Kako posluju Vaše tvrtke iz core businessa Saponia, Maraska, Koestlin, Kandit...?

Sve članice naše grupacije idu zacrtanim planovima kada je u pitanju tekuća godina i stvarno mogu biti zadovoljan. Saponiju tu moram posebno istaknuti jer je ona u zadnja dva mjeseca imala rekordan prihod i proizvodnju, te rekordne udjele na tržištima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

* Što je za Vašu grupaciju, odnosno za konditorske poslove značilo nedavno pripajanje Kandita?

Kandit je ojačao tržišnu poziciju kompletne naše grupacije na tržištu, a posebno Koestlina. Koestlin i Kandit su dva srodna programa koja se međusobno nadopunjuju i koja će koristiti čitav niz sinergija u međusobnim odnosima. Okrupnjavanje proizvodnje je osnovni preduvjet dugoročnog opstanka na tržištu, kada su u pitanju ovakvi programi, tako da je pripajanje Kandita bio logičan potez s naše strane.

* Osjeća li se kriza u poslovanju ovih tvrtki koja se opet najavljuje na svjetskome obzorju?

Prošlo krizno razdoblje smo dočekali spremni. Znali smo što nas očekuje, kvalitetno smo se postavili i mogu reći da smo iz krize izašli jači. Trenutno naše poslovanje je maksimalno racionalno i ne vidim neke razloge za bilo kakav strah kad je u pitanju buduće poslovanje naših tvrtki. Međutim, svi smo mi dio nekog tržišta i ukoliko bude nekih drastičnih promjena normalno je da će ih osjetiti svi, pa tako i mi. Ja se iskreno nadam da će se na globalnom tržištu stabilizirati situacija, da neće biti recesije s dvostrukim dnom i da će sve ipak krenuti malo naprijed.

* Zapošljavate velik broj ljudi, kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Kako uspijevate nadzirati takav gigant?

Organizacijski smo dobro posloženi i na ključnim mjestima imamo sposobne ljude koji znaju voditi posao. To su osnovni preduvjeti za kvalitetan nadzor poslovanja. Pored toga naš rast svih ovih godina je bio stvarno velik, međutim on nije došao previše naglo. Konstantno smo rasli, ali ne toliko brzo da to ne bismo mogli organizacijski pratiti i kontrolirati.

* U BiH, uz iznimku Metalca koji proizvodi metalne konstrukcije, uglavnom ste orijentirani na trgovinu. Možete li u tome smislu usporediti dva tržišta - BiH i Hrvatske?

Tržišta BiH i Republike Hrvatske su vrlo slična tržišta po potrošnji, po navikama potrošača, po mentalitetu ljudi i drugome. Razlika se javlja u potrošačkoj košari koja je puno manja u BiH, te u stupnju razvoja trgovine. Republika Hrvatska je otišla puno dalje kada su u pitanju veliki trgovački, lanci, odnosno njihov udio na tržištu, dok se ekspanzija tih lanaca, pogotovo onih stranih u BiH tek očekuje. Kompleksnost države BiH u organizacijskom i svakom drugom smislu negativno utječe na ukupan poslovni ambijent, pa tako i na samu trgovinu.

* I dok se Republika Hrvatska ‘brine' kako se približiti EU-u, privući nove investicije, dotle se u BiH vode političke borbe koje su ravne onima od prije 20 godina zbog čega trpe brojni poslovi i investicije kao što je koridor Vc. Kako je moguće riješiti probleme u ovoj državi da bi se konačno mogla početi baviti ekonomijom i koristiti svoje goleme resurse?

Nesređenost države i kompletna politička događanja stavljaju u drugi plan investicije i kompletnu ekonomiju. Rješenje ekonomskih pitanja nažalost čeka rješenje onih političkih. Političko riješenje opet da bi bilo dugoročno mora zadovoljiti sve strane i mora biti plod velikih kompromisa. Najgora opcija je nametanje bilo kakvih političkih riješenja, jer se nametanjem ne rješava problem nego samo prolongira i za buduće generacije ostavlja nesređena situacija.

* Ulazak Hrvatske u EU brine brojne gospodarstvenike zbog mogućih opterećenja pri uvozu roba u BiH. Imate li planova u pokretanje proizvodnje unutar BiH gdje ste uglavnom prisutni u trgovini?

Ulaskom u Hrvatske u Europsku uniju će se dosta toga promijeniti, međutim ne u tolikoj mjeri da bi trebali premještati ili otvarati proizvodnju naših postojećih tvornica u BiH. Pokretanje nekih drugih novih proizvodnih pogona u BiH je dio naših dugoročnih planova, koje trenutno ne možemo komentirati.

* U medijima ste, čini se, samo kada ‘morate', odnosno iznimno rijetko, no poznato je da ste jedan od ključnih ljudi koji su krivi što su sportski kolektivi u Širokom Brijegu danas najbolje uređeni, a često podupirete humanitarne akcije.

Javnost nikada ne uskraćujemo za informacije koje su stvarno bitne i tiču se šire zajednice. Sport volim, isto kao i dosta mojih poslovnih prijatelja iz Širokog Brijega i ponosim se uspjesima naših klubova. Što se tiče humanitarnih akcija, smatram ih i nekom vrstom moralne obveze za svaku tvrtku. Normalno, teško je izaći ususret svima, ali se trudim onoliko koliko sam u mogućnosti.

(Vecernji.ba)