Galerija Aluminij ugošćuje koncepcijski jedinstven postav Ljepota uništenja
- Svaka slika predstavlja satelitski snimak nekoga predjela Zemlje, vidno izmijenjen ljudskom rukom. Uglavnom sam zadržao lokalne tonove boja, uza malena pojačanja kontrasta, dok sam kod nekih osjetno pojačao kontraste, u duhu infracrvene fotografije, kako bi izgledali uznemirujuće i upozoravali na opasnost. Stvarajući ove slike, po prvi sam put pronašao način iskoristiti svoj realistični ilustratorski pristup, a opet stvarati apstraktna i ekspresivna djela - kazuje nam Šantić koji svoje uratke, osim konkretnim imenima, imenuje i brojkama koje označavaju koordinate tematiziranih mjesta.
Slike su nastajale tijekom posljednjih dvije godine, a uglavnom je riječ o akriliku na dasci kružnoga formata. Izložbu će popratiti i prikaz fotografija na kojima se vide razne čovjekom prouzročene katastrofe te izmišljeni časopis, također nazvan Ljepota uništenja.
- Posjetitelji su pozvani dodirnuti i zavrtjeti okrugle slike koje se može rotirati oko njihove osi. Također, s plastičnoga će plakata, koji prikazuje Amazonsku prašumu, moći skinuti naljepnice te ih zalijepiti na A5 potpisani papir i tako dobiti osobnu digitalnu grafiku s prikazom radijalne plantaže, a pritom će Amazonsku prašumu vratiti u izvorno stanje - ističe ovaj osebujni umjetnik koji, katalogom u obliku ekološkoga časopisa, tiskanomu na recikliranomu papiru, i omogućavanjem posjetiteljima mijenjanja kompozicije slika, poučava kako svatko može učiniti nešto za zaštitu okoliša.
Povjesničarke umjetnosti Helena Vidić i Danijela Ucović, u pripadajućemu kataloškom osvrtu, zapisuju kako Šantićeva izložba odskače od ustaljenih likovnih manifestacija u mjesnim izložbenim prostorima.
- Umjetnika su na stvaranje ponukali svijest o globalnomu uništavanju prirode te nesvijest prosječnoga čovjeka koji, nažalost, ne pokazuje potrebnu volju i snagu suočiti se s tim ključnim problemom. Fascinacija snimkama, napravljenima iz zraka, koje ukazuju na uništavanje zemaljske kugle, ogleda se u šarenilu dopadljivih kadrova koji, premda predstavljaju rane planete, izgledaju razigrano i neopterećeno bolnim značenjem. Tim prostorima kao da je svrhom samo animirati gledatelje, jer je bolna istina kako su mnogi prizori uništavanja i mijenjanja izvorne slike prirode zapravo privlačni i dopadljivi, a okrutnost njihove naravi ne izaziva gnušanje, nego pljesak publike. Iz potrebe naglašavanja naše bizarne osobine divljenja nečemu što je iskonski destruktivno te iz svijesti o simbiotskomu odnosu čovjeka i prirode, nastao je ovaj apelirajući opus koji zasigurno nikoga ne će ostaviti ravnodušnim - pišu Vidić i Ucović.
Inače, Saša je Šantić slikarstvo diplomirao 2002. godine, u klasi prof. Ante Kajinića, na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru. Od 2005. radi kao profesor likovne umjetnosti u Gimnaziji Mostar, a od 2006. godine i na Koledžu ujedinjenoga svijeta u Mostaru, gdje je 2009. postao i upraviteljem Odjela za umjetnost. Izlagao je dosad na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i u BiH.