FOTO  Elektroprivreda dužna izgraditi kompleks bazena u Bijelom polju kod Mostara

... se što se dogodilo i što se danas događa s tim područjem koje je bilo predmet velikih očekivanja u vrijeme izgradnje hidroelektrana Grabovica, Salakovac, a osobito Mostar.

Piše: Ilija Kožulj, Bijelopoljska zora

Mi stariji se sjećamo da se Općina Mostar nije opirala izgradnji, ali je tražila da se temeljito i stručno ispitaju, procijene i vrjednuju posljedice takve izgradnje i da se na odgovarajući način osigura nadomjestak onoga što se gubi i nadoknada za ono što nije moguće nadoknaditi. Danas je vrlo teško doći do dokumenata koji bi nam omogućili opisati cjelovitu sliku tih odnosa na relaciji Općina- Elektroprivreda koji su trebali biti pretočeni u obvezne uvjete izgradnje spomenutih elektrana.

Moguće je da ćemo uspjeti doći do relevantnih dokumenata i biti u mogućnosti upoznati čitatelje sa svim onim što je za žitelje na području sjeverne kotline Mostara bitno a značajno je i za sve stanovnike ovog grada.

Zavod za prostorno planiranje Mostar je 1987. god. izradio REGULACIJSKI PLAN SPORTSKO-REKREACIJSKOG CENTRA MOSTAR, prostora sjeverne kotline grada, i to I. faza, između magistralne ceste Mostar - Sarajevo i željezničke pruge na potezu od Sutine do Studenca. Bili su predviđeni različiti sadržaji uz ostalo dva velika rekreacijska bazena za kupanje i športove na vodi.

Ovdje ćemo se za početak pozabaviti onim što je vidljivo i što „bode oči". To su kupališta - bazeni čija je izgradnja počela, u čiju izgradnju su uložena značajna sredstva i čiji dovršetak je obustavljen.

Nije tajna da je Neretva i na području od Salakovca do Mostara bila ljepotica koja je korištena za kupanje, rekreaciju, ribolov i slično. Danas se tu nije moguće kupati zbog hladnoće vode, zbog zagađenih i često nepristupačnih obala i zbog čestih izmjena vodostaja. Kupanje i skokovi u vodu potpuno su nestali, a u dobroj mjeri je napušteno i ribarenje.

Bilo je govoreno: Izgradit će se bazeni u Vrapčićima dovoljnog kapaciteta, čime će se nadoknaditi nemogućnost kupanja u Neretvi odnosno jezeru sjeverno od brane HE Mostar. I zaista izgradnja bazena i uređenje obale na tom potezu je počela, dobar dio radova urađen, stalo se i nikad nije nastavljeno.

Evo što je između ostalog napisano 26. 8. 2011. na www.BH.news.com: U sjevernom dijelu grada Mostara u prigradskom naselju Vrapčići još prije posljednjeg rata izgrađena su dva velika bazena za kupanje, kao kompenzacija građanima Mostara za Neretvu i stvaranja jezera hidroelektrane Mostar. Jedan od dva bazena, a ukupna površina je 35 700 m2, prosječne dubine 2 m, je centralni objekt vodenog parka u idejnom projektu „Sportsko rekreacioni centar Vrapčići". Granicu parcele s jugoistoka određuje magistralni put Mostar - Sarajevo (M17), a sa sjeverozapada korito rijeke Neretve, odnosno vještačko akumulacijsko jezero HE „Mostar". Površina parcele je približno 50 ha.

Kompleks je zamišljen kao sportsko-rekreacijski centar koji bi po svojoj veličini, sadržajima, lokacijom i objektima značajno unaprijedio turističku ponudu i kvalitetu života grada Mostara i regije Hercegovine. Projektom je predviđena izgradnja uslužnih, hotelijerskih, ugostiteljskih, turističkih, trgovinskih i športskih sadržaja, koji mogu funkcionirati kao cjelina ili zasebni dijelovi.

Glavni prilaz kompleksu je posebnom prometnicom koja je odvojena od magistralnog puta M17. Kompanija Most-Connections Ltd iz Londona je 2005. godine uputila administraciji Grada Mostara pismo namjere za ulaganje u izgradnju golf terena i luksuznog hotela u sjevernom dijelu grada na lokacijama „Željuša" i „Bazeni Vrapčići". Nakon nekoliko posjeta potencijalnih stranih investitora i projektanata golf terena, polovicom 2007. godine, firma „PGA Design Consulting" iz Londona je izradila studiju izvodivosti koja je potvrdila kvalitetu lokacije i ekonomsku opravdanost investicije projekta. Studijom je predviđena izgradnja dva golf terena, jednog hotela s 5 zvjezdica i 180 luksuznih vila.

Preduvjet za implementaciju projekta i razvoja golf turizma je bilo opremanje zračne luke uređajima za automatsko slijetanje (ALS). Oprema je nabavljena u 2008. godini ali još uvijek nije instalirana. Gradska uprava Grada Mostara je početkom 2008. godini usvojila je Odluku o prihvaćanju namjere za izgradnju golf terena u Mostaru na osnovu studije m-c MOST Connection Ltd. Iz Londona, koja je istovremeno i jedna od smjernica za izradu prostornog plana.

Dana 16. 1. 2009 na www.e-turizam.com je pored ostalog zapisano: U sjevernom dijelu grada, točnije u Vrapčićima uskoro bi trebao biti napravljen prostrani aqua park, čija će izgradnja biti od velikog značaja za Mostar koji bi tako postao atraktivno turističko odredište. Budući aqua park bi sadržavao otvorene i zatvorene bazene, te dodatne sportske terene.

Kako se doznaje (...) urbanistička suglasnost za izgradnju ovog višemilijunskog projekta je već dana na osnovi regulacijskog plana. Dnevni list dana 6. 7. 2010. piše: Pet minuta vožnje od središta Mostara, u naselju Vrapčići, nekoliko godina prije rataizgrađen je ogromni bazen. Radovi na njemu nikada nisu završeni jer je počeo rat, a nakon toga, do danas ništa nije urađeno na tom planu, te sada područje propada neiskorišteno umjesto da prima stotine kupača željnih spasa u ljetnim danima.

Da nesreća bude još veća, područje je postalo nelegalno odlagalište otpada, te je cijela lijeva strana obale uz bazen prekrivena raslinjem, otpadom i šutom, no ni druga strana uz samo jezero nije ništa bolja. U to smo se i sami uvjerili prilikom posjeta spomenutoj lokaciji. Prije nekoliko godina mještani Vrapčića, a i ostali građani Mostara, ljetne su dane uglavnom provodili na spomenutom jezeru jer je bilo dosta čisto, dok se danas broj kupača sveo na minimum upravo zbog onečišćenosti.

Postavlja se pitanje zašto sada odustati od obveze elektroprivrede da uradi bazene kao kompenzaciju za izgubljenu mogućnost kupanja u Neretvi, pričemu se mislilo ne na komercijalizaciju nego na pravo kupanja i uporabu bazena kao javnog objekta bez posebne komercijalne naknade.

Je li razumno odustati od obveze elektroprivrede, ako postoji, i za taj prostor dati koncesiju za turizam visoke klase koji ne će biti dostupan ogromnoj većini građana, koji su izgubili mogućnost i radost kupanja u Neretvi?

Grad Mostar je formirao Povjerenstvo za rješavanje međusobnih odnosa između Elektroprivrede i Grada u sastavu: Neđo Prljeta (predsjednik), Hamdija Jahić i Slađan Bevanda. Sposobnost, znanje, iskustvo i poznavanje povijesti odnosa Grad Mostar - elektrane Grabovica, Salakovac, a osobito Mostar, članova povjerenstva, jamče da će se naći zadovoljavajući odnos između potreba građana na kupališne prostore bez naknada ili uz simboličnu naknadu i potreba razvoja grada izgradnjom golf terena i rekreacijskih prostora visokog turizma.