Biskup Perić: Pozvat ćemo Svetog Oca da dođe u Mostar

Kaže kako su tijekom službenog pohoda „ad limina" u ožujku ove godine biskupi iz BiH mogli osjetiti očinsku brigu pape Franje.

- S velikom pozornošću slušao je izlaganja pojedinih biskupa. Često i s velikom zabrinutošću prokomentirao necrkvene pojave u pojedinim mjesnim Crkvama kao i cjelokupnu situaciju u našoj zemlji, kazao je biskup Perić u intervju za KTA povodom posjeta pape Franje Bosni i Hercegovini.

- Vijest o apostolskom pohodu pape Franje Sarajevu i BiH primljena je s radošću u Hercegovini. Više smo puta pozvali vjernike da mole za blagoslovljen pohod Svetoga Oca. Predstavnik Ordinarijata, generalni vikar, sudjelovao je u radu Crkvenoga odbora, a župnici su animirali vjernike na hodočašće i molitveno-misno slavlje sa Svetim Ocem. Prema dostupnim vijestima na središnjem Misnom slavlju na stadionu Koševo sudjelovat će preko 10.000 vjernika iz hercegovačkih biskupija. Mnogi su i dio velikoga pjevačkog zbora, a bit ćemo prisutni i na susretu s Papom u katedrali i u Centru za pastoral mladih „Ivan Pavao II", kazao je biskup.

Dodao je kako vjeruje da će se velika većina onih vjernika koji taj dan neće biti u Sarajevu, molitveno sjediniti s Papom u duhu i istini. Naglasio je kako bi Crkva u Hercegovini, kao i Crkva u bilo kojem drugom dijelu svijeta rado ugostila Svetoga Oca, zajedno molila i njegove poruke otvorena srca primila.

- Budući da je bio na snazi poziv uzoritoga kardinala Vinka Puljića, složno s ostalim biskupima, da Papa pohodi Sarajevo, i to jedan dan, nije bilo mjesta udvostručivati poziv. Dosadašnji pohodi Svetoga Oca Crkvi u Hrvata - dva puta u BiH i tri puta u RH - imali su povoda u velikim crkvenim obljetnicama - Zagreb 1994.; novim blaženicima: kard. Alojzije Stepinac, Zagreb - Marija Bistrica 1998.; Ivan Merz, Banja Luka, 2003.; Marija Propetoga Petković, Dubrovnik iste godine; velikih pastoralnih projekata poput Biskupske sinode: Đakovo - Osijek, 2003.; Obiteljski dan, Zagrebu 2011. te poruka mira u Sarajevu 1997. godine, nakon što mu je onemogućen pastoralni pohod u ratnoj 1994. Istina, kada je Papin pohod bio višednevni, onda su se uključila i druga biskupijska središta kao što su Split, Rijeka i Zadar, pojasnio je biskup.

- Crkva u Hercegovini vodi pastoralni život u svojoj redovitosti, a problemi koji nas opterećuju, rješavaju se sukladno crkvenim odredbama na terenu i u uredima Svete Stolice. Ono što se desetljećima nakupljalo, traži ozbiljan teološki, povijesni i pravni studij i sud. Kada bude pogodan trenutak, zasigurno ćemo uputiti poziv Svetom Ocu i moliti da nam dođe u Mostar, naglasio je biskup Perić za KTA.

Objasnio je kako je "stoljetni „hercegovački problem" oko raspodjele župe između redovničkoga i biskupijskoga klera, koji je u hodu prerastao u „slučaj", milošću Božjom, crkvenošću mnogih na samom terenu, ali i po jasnoći i odlučnosti Svete Stolice nije više s onakvom ranom na mjesnoj Crkvi".

- Na žalost, još je nekoliko župa u kojima djeluju svećenici isključeni iz Franjevačkoga reda i suspendirani „a divinis". U velikoj većini župa i među svećenicima osjeća se duh crkvenosti i svećeničkoga zajedništva. Ostaje nam nada u molitvi da će svi doći do spoznanja Istine te u toj Istini prihvatiti odluke Crkve, kazao je biskup Perić.

Govoreći o papinom posjetu, istaknuo je kako nam Papa dolazi kao glasnik mira.

- Mir je ono što je svakomu pojedinačno, a onda i ovoj Crkvi i državi, potrebno. Pravoga mira nema bez istine i pravde. Ako Papin pohod budemo sveli na objektiv kamere, a ne na to da se srca otvore porukama koje će Sveti Otac izreći na Misnom slavlju i na staleškim susretima, gradimo kuću na pijesku. Stalno smo vjernike pozivali na molitvu da Papin apostolski pohod bude osobita prigoda da se Kristov mir nastani u našim dušama i na ovim nemirnim prostorima. Mir građen na pravdi i istini!, naglasio je bskup Perić.