70 posto srednjoškolaca se ne osjeća ugodno u školi

Ovim povodom također su izneseni rezultati dosadašnjih istraživanja o stopi nasilja u osnovnim i srednjim školama grada Mostara u kojima su sudjelovale 32 osnovne i 21 srednja škola s područja HNŽ-a, piše Dnevni list.

Zabrinjavajući podaci

Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a Zlatko Hadžiomerović, koji je sudjelovao na samoj konferenciji, naveo je kako je očigledno da u školama postoje razni oblici nasilja te kako Ministarstvo ne može taj problem riješiti samostalno.
- Ovo je jedan zahtjevan projekt u koji se moraju uključiti i ostali segmenti društva, odnosno Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Ministarstvo unutarnjih poslova. Zbog toga smo i potpisali Protokol, da taj zadatak bude što potpuniji i da svi onoliko koliko možemo utječemo na smanjenje nasilja, rekao je Hadžiomerović.
Svoju potporu i pomoć prilikom realizacije sprječavanja nasilja u školama dao je ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Mario Šulenta, koji je naveo da policija aktivno sudjeluje u tome da sva djeca budu zaštićena u školama i da je pod pokroviteljstvom OSCE-a uvedena patrola u škole te da je za svaku školu zadužena određena osoba koja bi trebala obavljati razgovore s ravnateljem kako bi se problemi nasilja riješili.

Izneseni su također i rezultati o inkluzivnosti u osnovnim i srednjim školama HNŽ-a. Što se tiče osnovnih škola, 73% učenika zna kome se trebaju obratiti u slučaju da do nasilja dođe. No, u srednjim školama stanje je uvelike drukčije. U školi se, primjerice, ugodno osjeća tek 32,72%, što je relativno malen broj uzme li se u obzir broj ispitanika. Od ukupnog broja učenika, 22,88% ispitanika u srednjim školama slaže se s tvrdnjom da učenici zajednički i ravnopravno s nastavnicima odlučuju o važnim pitanjima školskoga života. Da učenici ne pomažu nastavnicima pri smirivanju učenika nemirnog ponašanja, smatra čak 30,22% učenika, a o nedovoljnoj inkluzivnosti u srednjim školama svjedoči podatak po kojem se čak 44,14% ispitanika ne slaže s tvrdnjom da su učenici uključeni u postavljanje pravila u školi.

Napredak inkluzije

Svi ovi podaci doveli su i do određenih preporuka koje je potrebno provoditi u osnovnim i srednjim školama kako bi se problem riješio te kako bi se učenici aktivno uključili u donošenje odluka koje su značajne za sam rad i funkcioniranje škole. Poseban se naglasak u napretku rada stavio na inkluziju, odnosno prihvaćanje učenika s posebnim potrebama u škole.

Dnevni list