FOTO  Hercegovina.info u franjevačkom samostanu Gorica u Livnu

Za danas ćemo predstaviliti Sakralnu zbirku.

Sakralna zbirka

Sakralna zbirka obuhvaća slike, skulpture, liturgijsko posuđe i crkveno ruho, predmete koji su se još donedavna rabili ili su ukrašavali crkvu i samostan na Gorici. No ovdje su utočište našle i umjetnine iz okolnih livanjskih župa koje su fratri dugo i brižno čuvali od propadanja i raznih opasnosti. Jednostavni natpisi na podnožju kaleža ili relikvijara iz XVIII. i XIX. stoljeća nose imena župa Ljubunčića, Vidoša, Priluke čuvajući tako rani spomen ovih mjesta. Predani fratri koji su skromnu imovinu davali za izradbu i nabavu slika, kaleža, svijećnjaka ili misnoga ruha, želeći ukrasiti svoje crkve, također su ostavili zavjetne zapise pa se u ovoj svojevrsnoj trodimenzionalnoj kronici mogu pročitati imena ovjekovječena u srebru ili na brokatu. Fra Matija Marijanović Franić 1805. daje izraditi kaleže, mučenik fra Lovro Karaula 1840. godine kao svoj ex voto označuje oltarni križ, fra Ante Čurić 1883. „prikaza" kalež apostolima Petru i Pavlu, fra Ivo Vidošević daje učiniti relikvijar 1843., fra Ivo Mihaljević godine 1889. za livanjsku crkvu naručuje čitav komplet velikih oltarnih srebrnih svijećnjaka, sve do fra Ante Subašića koji je 1895. godine iz Beča dobavio raskošnu pokaznicu i fra Mije Dujića koji je darovao ciborij župi u Ljubunčiću, dok je fra Franjo Grabovac 1895. godine u radionici Fellinger & Hasinger u Beču nabavio cjelovit komplet misnoga ruha.

U sakralnoj zbirci nalazi se mnoštvo kaleža, pokaznica, ciborija, moćnika, oltarskih križeva i pektorala, patena, janguša te posuda i kutija za sveto ulje i hostije, posudica za apotropejske zapise, visećih i oltarnih svijećnjaka rađenih od srebra i zlata starim tehnikama zlatarskoga zanata: lijevanjem, iskucavanjem, graviranjem, cizeliranjem te tiještenjem. Među njima se razaznaju kaleži mletačkih zlatarskih radionica iz XVII. i XVIII. stoljeća, označeni žigovima tamošnjih zlatara, koji su u livanjski kraj dolazili bilo iz Primorja ili izravno iz Grada na lagunama. No kudikamo je veći broj predmeta iz domaćih bosanskih radionica, najčešće iz fojničke, kreševske i iz sutješke, prepoznatljivih po karakterističnim ukrasima od filigranske žice. Radionice metala djeluju tijekom čitavoga razdoblja turske okupacije Bosne, a u XIX. stoljeću biskup Augustin Miletić, inače sin zlatara, čiji se mladoliki portret nastao u Atelieru Weisenstein u Pragu čuva u zbirci, daje im nov poticaj mnogim narudžbama. U XIX. i XX. stoljeću nabavljaju se kaleži i pokaznice iz austrijskih, najčešće bečkih, i talijanskih zlatarskih radionica. No zbirka sadrži i predmete koji nisu isključivo sakralne namjene, a koji su oporučivani samostanu. No zaštitni je znak ovoga muzeja, raritet sačuvan samo u Livnu, prenosivi oltar. Najveći broj slika i kipova u zbirci potječe iz franjevačke crkve na Gorici prije njezina preuređenja početkom XX. stoljeća. Stare slike i oltari sv. Petra i Pavla, Svete Obitelji sa sv. Antom, Jurom i Josipom te Gospe Žalosne zamijenjeni su novima. No sakralna zbirka FMGG-a krije još jedno iznenađenje - dosad nepoznatu skulpturu sv. Jurja na konju koji ubija zmaja. Obradba najfinijega kararskog mramora, izražajna kompozicija i vrhunska modelacija čine ovu kiparsku minijaturu jednim od najdojmljivijih djela renesansne skulpture.

Sve fotografije u GALERIJI

HERCEGOVINA.info