Kupres: Zvuci kose i miris pokošene trave

Višestoljetna tradicija je prije jedanaest godina obogaćena Međunarodnom smotrom folklora koja od 2010. ima certifikat CIOFF - Međunarodni festival folklora. Kazao nam je ravnatelj festivalskog Vijeća Ante Čičak te dodao: - To je za nas veliko priznanje, veliko nam je priznanje bilo i prošle godine kada smo imali visoko pokroviteljstvo UNESCO-a, a pokroviteljstvo UNESCO-a imali smo i 2015., dvije godine zaredom, a na "Danima europskog naslijeđa" smo nagrađeni "Poveljom za doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine" Federalnog ministarstva kulture, a također smo upisani i u registar kulturnih dobara BiH. Koncertu domaćih i folklornih ansambala iz Dubrovnika, Portorika, Poljske i Latvije, prethodio je ulični mimohod i predstavljanje društava te izložba domaćih i inozemnih etnografskih zbirki i originalnih suvenira.

Za jednim štandom razgovarali smo s Dubravkom Šimunović, članicom dubrovačkog FA "Linđo": - Ovo je nešto što pokazujemo, radimo izvorne ručne radove , konavolski vez koji današnja djeca ne znaju. Ovo će biti zaboravljeno, za jedno 10 godina neće više nitko raditi pa onda pokušavamo uz to tradicionalno što radimo imati i suvenire. - Dolazimo iz Poljske i vrlo nam se sviđa na Kupresu, govori nam član Folklornog društva "Roztocze" te na pitanje što trenutačno gleda, sasvim tečno na našem jeziku odgovara: "Trenutačno gledam domaću rakiju." Zadovoljstvo, što su domaćini ovako ugledne manifestacije, nisu skrivali ni Kuprešaci, uživali su u svakom trenutku, a susreli smo i našu dugogodišnju znanicu, osobu bez čijeg truda ne bi bilo ni međunarodno priznatog festivala, Anku Raič, izaslanicu BiH u CIOFF-u. Kazala nam je da su namjerno organizirali festival uz "Dan kosidbe" kao tradicijski običaj kako bi se družili i razmijenili iskustva s društvima iz inozemstva, a ne da utiču na Dan kosidbe kao takav. Naglasila je i kako kosidbu treba odvojiti od festivala folklora te da je "Dan kosidbe" kao običaj već na listi nematerijalne kulturne baštine BiH:

- Ove godine smo dobili zeleno svjetlo da počnemo s radovima na evaluaciji ovog običaja radi upisa na Svjetsku listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva na što smo iznimno ponosni. Viteško natjecanje kosaca, o čemu s kraja 18. stoljeća govore pisani tragovi, ipak je središnji događaj ove manifestacije. Događa se na dijelu Kupreškog polja u narodu zvanom Strljanica i njime se označava početak kosidbe trava, nekada najvažnijeg posla na Kupreškoj visoravni. Za kuprešku tvrdu travu najbolja je "varcarka". Međutim u njenom rodnom mjestu, Mrkonjić Gradu, nekadašnjem Varcar Vakufu, od 36 kovača svoje znanje na sina prenijela su svega 2-3 kovača. Ove godine će se uz kosce iz BiH za titulu "kosbaše" boriti i kosci iz Slovenije, Austrije, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Crne Gore te će ova jedinstvena kupreška manifestacija poprimiti značaj velikog međunarodnog natjecanja.

Vecernji list