FOTO  ZNAMENITOSTI Konjic biste trebali posjetiti barem zbog dvije značajne stvari, a to su ...

Kako bismo svojim čitateljima približili određene gradove i mjesta, te što mogu vidjeti u istima, za ovaj put smo izdvojili Konjic, a domaćin nam je bio direktor Narodnog univerziteta u Konjicu Benjamin Mušinović.

U Konjic možete stići vlastitim vozilom magistralnom cestom iz smjera Mostara ili iz smjera Sarajeva, autobusom iz navedena dva smjera, a linije su svakodnevne, te ih ima više dnevno. Također, do Konjica možete i vlakom u jutarnjem ili popodnevnom terminu iz smjera Mostara ili Sarajeva, uz povoljne karte.

Dom kulture u Konjicu je izgrađen 1957. godine i to na osnovu odluke poduzeća 'Igman', a uz suglasnost tadašnjeg SSNO, te je na samom početku ova ustanova nosila naziv Društveni dom. Od 1962. godine pa sve do danas ova ustanova djeluje kao Narodni univerzitet Konjic, te je objekat u kojem je smještena dobio status Nacionalnog spomenika. Projektant je bio slovenački arhitekt Jože Osojnik.

Djelatnosti koje objedinjuje ova ustanova su knjižnička, izdavačka, kinematografska, potom književno stvaralaštvo, kulturno - obrazovna djelatnost, likovna, galerijska, glazbena, obrazovna, kazališna, uslužna. Tako se u tom prostoru mogu održavati različiti programi poput kino projekcija, koncerata, izložbi i sl. Zaljubljenici u povijest bi Konjic trebali posjetiti zbog primjerka knjige Talmud, te zbog rub tahte, a o ovome više možete saznati u nastavku teksta.

Za ovu priliku, posjetili smo Zavičajni muzej koji sadrži bogatu kolekciju predmeta, ali i prikazuje načine života na tom području od davnina pa do danas. Osnovan je u ožujku 2011. godine. Djeluje kao poslovna jedinica ustanove Narodni univerzitet Konjic. Raznovrsnost i mnoštvo eksponata čine ga neizostavnim mjestom za upoznavanje prošlosti i prirodne baštine općine Konjic.

Stalna izložbena postavka, kao i tematske izložbe, predstavljaju istinsku atrakciju za domaće i inozemne turiste, školske ekskurzije i druge zaljubljenike u tradicionalnu kulturu i običaje svih naroda. Stalna izložbena postavka muzeja sastoji se od: Etnološke zbirke, Galerijskog prostora, Arheološke zbirke, Rodne kuće Zulfikara Zuke Džumhura, Biblioteke zavičajne zbirke.

U Zavičajnom muzeju je predstavljen i ambijent tradicionalne bosanske sobe, potom razni kovački predmeti i druge zanimljivosti. Vrijedno je spomenuti da je Konjic nekada imao čak 75 kovačkih radnji, a što je opisano u putopisu Evlije Čelebije. Zainteresirani mogu pogledati i prikaz tkalačke radnje, te na kojim su sve strojevima ljudi izrađivali različite prostirke, tepihe i sl.

Može se pogledati i prikaz poljoprivrednog gazdistva, ali i pogledati izložba fotografija o Konjicu nekada i sada, te izložba fotografija i dokumentarne građe o Zuki Džumhuru i Lazaru Drljači. U kutku Zavičajnog muzeja posvećenom Lazaru Drljači nalaze se i njegove dvije orginalne slike 'Kopernik' i 'Portret starca'.

U muzeju se organiziraju razni kulturni događaji, uključujući i izložbe i prezentacije. Za sve posjetitelje Muzej nudi etnografsku i povijesnu zbirku te galerijski prostor za postavke različitih izložbi. Zavičajni muzej dodatno doprinosi razvoju stare jezgre Konjica i promovira i štiti kulturno i povijesno naslijeđe, uključujući i stare zanate. Zavičajni muzej nije teško pronaći i nalazi se odmah uz Kamenu ćupriju. Kao depadans muzeja djeluje rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura o kojoj ćemo objaviti poseban tekst.

Osim navedenog, u ovom muzeju možete vidjeti i primjerak knjige Talmud, koja je najsvetija knjiga Židova i to je zapravo zbirka rabinskih rasprava o židovskom pravu, etici, običajima, legendama i pričama. Uz Toru i Tanakh, Talmud je temeljna knjiga židovske religije. Primjerak u Zavičajnom muzeju iz Konjica datira iz 1888. godine.

Osim toga, u prostoru Zavičajnog muzeja možete vidjeti jedan zanimljiv i rijedak primjerak, a riječ je o predmetu rub tahta odnosno instrumentu otomanskog tipa rađen za latitudu (geografsku širinu) od 44 stupnja, što uglavnom odgovara krajevima Konjica. Rub-tahta je izrađena tako što je na dobro izglačano drvo nanesen lak, po kome su poslije sušenja iscrtavane linije, oznake i natpisi... 

U čitavoj BiH pronađeno je desetak ovih predmeta, a onaj izložen u Konjicu pronađen je u selu Parsovići kod Konjica koji je ujedno i najstariji primjerak, i izrađen je u periodu 1794.-1795. godine.

"Na prednjoj strani nalaze se dva tipa kvadranata... Cijelu površinu zauzima rub-ul-mukantarat. On sadrži stereografke projekcije horizontalnog sistema (visinske paralele i vertikalne krugove), ekvatorskog sistema (ekvator, Jarčev i Rakov povratnik) te projekcije nekih linija ekliptika. U gornjem desnom kutu, kraj točke Sjevernog nebeskog pola, nalazi se tzv. skala sa nejednolikim satima.

U polukružnici koja se u njemu sadžri obično se stavlja neki ukras. Na konjičkoj rub-tahti to je polurozeta izdijeljena na dvanaest kriški, a onda svaka kriška na tri dijela. U kriškama su zrakasto ispisani nazivi dvanaest mjeseci julijanske sunčane godine: mars, nisan, may, haziran, tammuz, agustus, aylul, tašrin-i awwal, tašrin-i tani, kanun-i awwal, kanun-i tani i šubat..." (preuzeto iz časopisa za kulturno i povijesno naslijeđe 'Hercegovina' autora teksta Jasminka Mulaomerovića).

Astrolab je sprava koju su srednjovjekovni učenjaci na Bliskom istoku koristili za računanje vremena i utvrđivanje položaja nebeskih tijela. Ta sprava je bila preteča sekstanta. Smatra se da je do izuma teleskopa astrolab bio najvažniji astronomski instrument.

Osim posjete Zavičajnom muzeju, možete prošetati kroz Konjic, počastiti se specijalitetima svih vrsta u ugostiteljskim objektima ili se osvježiti uz mnogobrojna pića. U ljetnom periodu neizostavan je rafting na Neretvi, dok tijekom cijele godine možete posjetiti Titov bunker, rodnu kuću Zuke Džumhura, drvorezbarstvo, te brojne druge znamenitosti.