Hercegovačka škija bolja od cigareta!

Dvadesetak kuna, koliko košta prosječna kutija cigareta, s obzirom na plaće i količinu nezaposlenih kod nas, postaje znatna financijska stavka u kućnom budžetu, posebno ukoliko je u obitelji dvoje ili više pušača. Jeftinije cigarete u Hercegovini više i nisu toliko jeftine, već dulje vremena pušači zamjenjuju skupu cigaretu domaćim duhanom.

Imotska krajina i Hercegovina su, da nije Amerike, prava prapostojbina dobroga duhana za pušenje. U posljednjoj fazi aktivnog uzgajanja i otkupa duhana, do kraja 80-ih, staru sortu duhana zamijenilo je hibridno sjeme, najčešća virdžinija, koja daje veći urod, ali nije toliko ukusna za pušenje ukoliko nije, kao u tvornicama, dodatno obrađena. Tijekom rata duhana je na našem pdručju gotovo nestalo, ali zadnjih godina pojavili su se odnekud uzgajivači s većim prinosima, gotovo svi u Hercegovini, koji su počeli saditi domaći duhan ‘ravnjak' koji je dobar za pušenje. Gnojidba prirodnim gnojivom nužna je kako bi duhan bio dobar, ‘umitnjak' potjera biljku na rast, ali pri pušenju duhan para grlo i nezdraviji je. Međutim, s nestankom krave, nestalo je i prirodnog gnojiva. Ekološki osviješten dio pušača shvatio je kako je domaći duhan koji nije previše tretiran pesticidima, izrastao iz domaćeg, a ne GMO sjemena, puno ukusniji i ‘zdraviji' od onog dobivenog u cigareti, ako se riječ zdrav i duhan uopće smiju staviti u isti kontekst. Arome čokolade i vanilije koje su stavljene u tvorničke cigarete, kao i mnogi drugi kemijski aditivi, kod pušača stvaraju još veću ovisnost. A domaći ravnjak ima prirodni miris i svaki je različit, ovisno od njive na kojoj je rastao. U Hercegovini se duhan više ne križa ručno, već električnim noževima iz kućne radinosti koji režu niti tanke kao kosa. Na tržištu je trenutno cijena kilograma iskrižanog duhana od 80-120 kuna, pa i više, ovisno o njegovoj kvaliteti. ‘Flor', duhan križan bez srčike i od biranih listova, nešto je skuplji, prodaje se na ‘košuljice' i cijena tih cca 300 grama je 50 kuna i više. On je za pušenje često puno bolji od miješanog, sve ovisno o ukusu. Stariji ljudi su uvijek voljeli krupnije križan duhan koji se sušenjem ne bi previše umrvio, dok se sitni flor nosio kao poklon liječnicima i odvjetnicima. Ovaj duhan, znan kao ‘škija', danas se najviše puši zamotan u papirić u kojega se nekad umetne mali filter, ili se puši na muštiklu, a u opticaju su i mali punjači i prazne cigarete u koje se za malo vremena može napuniti količina dostatna za čitav dan.

Dok BiH policija počinje voditi ozbiljan rat s malim proizvođačima duhana koji sami, bez poreza i poticaja, uzgajaju i prodaju svoj proizvod, praktički sa sirotinjom koja nastoji preživjeti krizu, u Imotskoj krajini gotovo da i nema nijednoga proizvođača, ni za osobne potrebe, makar su stari ‘vrtli' idealni za uzgoj duhana koji, uz puno truda, dakako, može godišnje otvoriti dobar dotok u kućnu kasu ili spriječiti odljev iz nje tih 20 kuna dnevno za lošu naviku. Kakvi će propisi biti na snazi s obzirom na duhan i skori ulazak u EU, tako će se i tržište prilagoditi. Država i duhanski lobiji vrlo su jaki i ratovat će protiv uzgajivača svim silama, ali uvijek će biti dobroga duhana po znatno nižoj cijeni od njihove.

S. Majić

imotskenovine.hr