Žana Alpeza: Ljudi koji pomažu drugima su nositelji pozitivnih promjena

Dobitnica je nekoliko nagrada, a najnovija među njima je ona koja se dodjeljuje damama iz javnog, društvenog i privrednog života. Nagradu će, kako saznajemo, primiti 9. listopada u Vrnjačkoj Banji u Srbiji, a upravo je to bio povod da Dnevni list sazna sve o trenutnom djelovanju ove aktivistice i poduzetnice.

Dobitnica ste nagrade „Dama godine", laskavog priznanja koje se dodjeljuje najuspješnijim ženama u zemljama regije. Na osnovu kojih kriterija je ta nagrada pripala upravo Vama?

-Jako sam ponosna na ovo priznanje, koje sam dobila zahvaljujući radu na projektu potpore mladim poduzetnicima u BiH i šire, ali i zbog poticanja osoba u ruralnim sredinama na plasman svojih proizvoda i usluga na inozemno tržište. Jednako tako, na ovu nagradu je utjecao i moj volonterski angažman kroz pomoć mladim osobama i raznim udrugama, rad kroz filantropiju te međunarodni projekti koje smo kroz Udrugu „Pravi put" realizirali u nekoliko država.

Humanitarka ste, poduzetnica, ujedno i predsjednica Udruge „Pravi put", koja je kroz nekoliko godina postojanja organizirala brojne konferencije, seminare, okrugle stolove... Na koje projekte ste posebno ponosni?

-Svaki projekt koji je Udruga „Pravi put" realizirala ili je u fazi realizacije, na neki način je ponos i trud svih nas što radimo. Ono što posebno mogu izdvojiti je osnivanje poljoprivrednog obrta 2013. godine.

Izrazito ste aktivni na polju ženskog poduzetništva, za što vam je dodijeljena još jedna nagrada, i to ona za najbolju poslovnu ideju. O čemu je riječ?

-Radi se o nagradi za jednu od najboljih poduzetničkih ideja u ženskom poduzetništvu, točnije o potpori ženama u ruralnim sredinama, uz poseban naglasak na one žene koje imaju status invalida. Ideja je nagrađena i prepoznata od Interventnog fonda za žensko poduzetništvo, Ambasade SAD-a u BiH i Infohouse-a BiH.

Koliko su žene u BiH spremne na pokretanje vlastitog posla? Kako se, zapravo, naše društvo odnosi prema poduzetnim ženama?

-Osnovni hendikepi za značajniju zastupljenost i veću kompetitivnost žena u poduzetništvu ogledaju se u tradicionalnim predrasudama, sociološkim stavovima odgovornih za razvoj poduzetništva, nepovjerenju prema ženama i nedorečenosti zakonodavne infrastrukture kao pretpostavke za snažniji razvoj poduzetništva. Mogućnosti za žene koje ulaze u svijet poduzetništva rastu, no taj proces ovisi o funkcionalnom području, odnosno o vrsti djelatnosti, jer različite djelatnosti osiguravaju različite mogućnosti za brži razvoj poduzetništva kod žena. Smatram da treba mnogo uložiti truda, znanja, afirmacije, edukacije i financijske potpore kako bi žene koje žive u ruralnim sredinama pronašle svoju priliku kroz rad u oblastima gdje su one najbolje.

Sklonost humanitarnom radu nagnala Vas je da pokrenete Facebook stranicu „Pomozimo bolesnima i siromašnima". Kakvim se pokazao ovaj potez?

-Udruga kroz ovaj projekt pomaže višebrojnim obiteljima, obiteljima s nezaposlenim roditeljima, samohranim roditeljima, starijim i nemoćnim osobama, u vidu prikupljanja pomoći kroz akcije za donacije hrane, odjeće, obuće, higijenskih potrepština, školskog materijala i slično. Razvijanjem tolerancije želimo im približiti mogućnost socijalizacije i potrebnog samopouzdanja u komunikaciji, a da im pri tome ne uništimo osobnost. Pokušavamo ih izvući iz emotivnih barijera, uz oslobađanje potisnutih emocija koje izazivaju frustracije i ogorčenost. Ovaj program provodimo već petu godinu zaredom, upravo zato što je potreban i koristan te se pokazao i više nego pozitivnim potezom.

Imate li podršku drugih udruga, organizacija, lokalnih vlasti...?

-Udruga „Pravi Put" se financira i živi od projekata, koji su najviše bazirani na veće gradove i inozemstvo. Odličnu suradnju imamo s drugim udrugama, centrima, poslovnim inkubatorima, raznim organizacijama, a spremni smo i na suradnju s lokalnim i županijskim vlastima.

Poznati ste i kao aktivistica za prava životinja. Na koji način možete educirati ljude u vašoj zajednici i pozitivno utjecati na njihov odnos prema životinjama?

-Po svemu sudeći, mogu reći da smo država koja spada među najgore zemlje kada je riječ o odnosu prema životinjama. Puno toga ljudi čine negativnog prema životinjama, bez obzira na zakon o zaštiti životinja koji je u BiH usvojen 2009. godine. No, da bi ljudi imali pozitivnu sliku o životinjama, potrebna je edukacija od malih nogu, kako bi se razvila svijest o tome da zajedno u simbiozi života s prirodom i životinjama možemo živjeti ljepše.

U posljednje vrijeme posvećeni ste pisanju kolumni, koje ste pretočili u knjigu „Izopačeno čovječanstvo". U njoj kroz osobna iskustva govorite o mizantropiji kojom smo, nažalost, okruženi. Gdje ste predstavili knjigu i je li u pripremi druga, slične tematike?

-Pisanje je moja strast. Često volim naglasiti da, kada više ne budemo na ovoj planeti, pisani trag je taj koji nam ostaje. Knjiga „Izopačeno čovječanstvo" je predstavljena u Ljubuškom i Sarajevu te će za nekoliko dana biti predstavljena i u Zagrebu. Uskoro završavam s radom i na drugoj knjizi, a koju s ovom prethodno napisanom planiram promovirati u Beogradu.

Vjerujemo da ćete se i u bliskoj budućnosti, između ostalog, posvetiti humanitarnom radu. Koja bi bila Vaša poruka onima koji se žele okušati u humanitarnim aktivnostima?

-Ljudi koji se odluče pomagati jesu pomagači, ali su i pokretači i nositelji pozitivnih promjena te graditelji zajednica u kojima ima sve više snažnih i slobodnih pojedinaca, a sve manje gladnih i ranjivih.

Razgovarala: Antonela Marinović Musa Dnevni list