Zaboravljena ‘Grudska Mikena’: Otkriven izgubljeni ilirski grad iznad Bobanove Drage

... koji sadrži ostatke antičkih građevina te kiklopske zidine načinjene od najvjerojatnije lokalnog ilirskog stanovništva tijekom mlađeg perioda željeznog doba prije više od 2000 godina, glavni i najzanimljiviji predio ovog sela tada ustvari uopće nije bio istražen, a time niti detaljnije upoznat.

Upravo je tijekom zadnjeg istraživačkog obilaska tog misterioznijeg dijela ovog zapadnohercegovačkog sela prije par dana, na vrhu brda sa suprotne strane od ranije istraženog brda, razotkriven nevjerojatan arheološki lokalitet za kojeg se ispostavilo da je riječ o pravom, i prilično velikom, ilirsko-helenističkom gradu s mnoštvom obrušenih kamenih građevina, megalitskih bedema, ostataka raznoraznih suhozidnih konstrukcija, kao i dijelovima pravih svojevrsnih kvartova odnosno tadašnjih dijelova grada i to prije svega akropole, predakropolskog prostora, te padinskih podgrađa sa gotovo svih strana akropolskog dijela.

Tijekom autorovog detaljnijeg obilaska ovog zaravnjenog brda s jugoistočne strane relativno duboke drage, zamijećeno je i snimljeno znatno više od očekivanog - pri čemu glavninu razotkrivenog zanimljivog arheološkog sadržaja sačinjavaju suhozidni vrlo često megalitski bedemi, zatim velikim dijelom obrušene, no vidljivo izvorno vrlo impozantne ili monumentalne ilirske građevine posebice ostaci najuzvišenije velike gomile koja ustvari predstavlja fino obzidanu veliku piramidoliku građevinu.

Naravno pored ovih arhitekturalnih ostataka na čitavom prostoru ovog drevnog ilirskog grada, posebice na njegovom sjevernijem dijelu gdje se prostire tzv.akropola, zamijećeni su brojni ostaci ili ulomci prapovijesne ili ilirske keramike, odnosno dijelovi od raznih vidova posuda, vrčeva, zdjela, amfora, lonaca i sličnih predmeta. Osim ovoga, zamijećeno je da je tzv. kulturni sloj ili sloj zemlje bogat upravo sa takvim materijalnim ostacima drevnih prastanovnika ovog kraja - Ilira i Protoilira, uvelike izražen, razvijen i vrlo dobro očuvan na ovim sjevernijim dijelovima ilirskog grada, a posebice uz njegove najsjevernije rubove.

Nakon ovog detaljnog obilaska, te usporedbom sa topografskom situacijom vrlo jasno se može izvući nekadašnja ili izvorna šema arhitekture i izgleda ovog drevnog ilirskog grada. S obzirom na sve zasada zapažene ostatke građevina i sve naziruće arhitektonske tragove kao i vidljive ostatke na površini, može se izvući pretpostavka da se ovaj grad sa svim svojim pripadajućim dijelovima (akropolom, predakropolom, podgrađima..) prostirao na jednoj znatnoj površini oko 14 hektara. Ako s obzirom na ovo, povučemo paralelu s dosada daleko najpoznatijim ilirskim lokalitetom u našoj državi a i šire - a to je ilirski grad Daorson kod Stoca, koji se prema brojnim tumačenjima prostirao na površini oko 15-ak hektara, jasno vidimo o kakvom, vrijednom, velikom, i dosada još uvijek nepoznatom ilirskom gradu je riječ ovdje u selu Bobanova Draga.

U okviru ovoga vrlo bitno je spomenuti i činjenicu da se točno ovaj lokalitet gotovo nigdje u stručnoj arheološkoj literaturi ne samo -ne opisuje, već niti spominje, pri čemu uopće nije registriran unutar glavnog arheološkog opsežnog kataloga BiH - Arheološkog leksikona, a osim toga i gotovo nigdje drugdje u literaturama se ne spominje kao prava ilirska gradina. A da nije riječ o bilo kakvoj gradini već o pravom svojevrsnom jedinstvenom zapadnohercegovačkom ilirskom gradu ukazuju prisutna arhitektonska obilježja na čitavom ovom lokalitetu koja jasno pokazuju osmišljen, urbani sustav položaja građevina i prostora među građevinama s jasno očitim svojstvom tzv.ortogonalnosti - što upravo predstavlja glavnu osobitost drevnih antičkih gradova.

S obzirom na karaktere svih građevina i bedema, ali i s obzirom na brojne ostatke po svemu sudeći kasno-brončanodobne i starije-željeznodobne keramike što ukazuje približnu istovremenost postojanja ovog drevnog kamenog grada s postojanjem čuvene Mikene u Grčkoj - ovaj novootkriveni arheološki lokalitet slobodno možemo nazvati ‘Grudska Mikena'.

grude-online.info