Fra Miljenko Šteko: U ime kojeg naroda je oteta franjevačka imovina?

...Velike Gospe i Dana općine, zahvalivši tom prigodom županijskim i općinskim vlastima koje su krenule u proces povrata imovine, koju su nekadašnje komunističke vlasti otele franjevcima.

Nakon prigodnih čestitki podsjetio je da Hercegovačka franjevačka provincija ove godine obilježava 170 godina svoga postojanja.

-Podsjećam sve nazočne: uz ovaj, širokobriješki kraj, vezana je sudbina franjevaca ove Provincije - mi je nazivamo našom „kolijevkom". Naime, naši su dični franjevački preci prije točno 170 godina (to se navršilo u svibnju) pošli iz Bosne (samostana u Kreševu) „bez kruha i krova" i zaputili se u presiromašnu Hercegovinu, u selo Čerigaj, na čelu sa širokobriješkim franjevcem, a kasnije i biskupom, fra Anđelom Kraljevićem, jer su dobro znali stanje stvari, stanje duha svoga naroda i zavičaja i zbog toga kao sinovi takve Hercegovine duševno jako trpjeli - kazao je fra Miljenko Šteko.

Govoreći o stanju kakvo je tada bilo u Hercegovini poslužio se riječima nekadašnjeg provincijala fra Lea Petrovića, ubijenog 1945. Od strane partizana - komunista.

-U Hercegovini ne bijaše nigdje nijedne crkve, ni škole, nigdje nijedne kulturne ili prosvjetne ustanove. Namjera je naših otaca bila pomoći svome puku u svakom pogledu: da ga pouče i pridignu; da s njega skinu 'sramotu i siromaštvo' (...) - zapisao je fra Leo Petrović o stotoj obljetnici. - Hercegovac nije znao, što je crkva, jer je služba Božja držana pod vedrim nebom u grobljima, po šumama i dolinama, te zabitnim mjestima..." - istaknuo je provincijal Šteko.

Podsjetio je i na dobro poznata događanja iz 1945., usporedivši ih s Drezdenom i Hirošimom.

-U tom duhu naša su braća, prvenstveno, na Širokom Brijegu zdušno započela graditi i izgradili su sve ono što je za duhovni, intelektualni i svaki drugi rast bilo potrebno za jednu snažnu redovničku zajednicu: samostan, crkvu, sjemenište, gimnaziju, konvikt, knjižnicu, hidrocentralu. Zasigurno, to bijaše nova prosvjetiteljska Atena u Hercegovini. No, taj neopisivi zamah doživio je svoj sunovrat u veljači godine 1945. Normalnu čovjeku staje pamet kad pomisli na sve ono što su tadašnji vlastodršci - slijepi nositelji bezbozničke ideologije, a zvali su se narodna vlast, našim nedužnim zajednicama učinili. Tako je poznati i priznati duhovni centar u Širokom Brijegu doživio svoj Veliki petak - doživio je sudbinu Drezdena, Hirošime...- poručio je fra Šteko.

Zapitao se također u ime kojeg naroda je oteta imovina hercegovačkim franjevcima, pozvavši predstavnike vlasti da konačno „skinu svu prljavštinu s naše osobne i zajedničke povijesti".

-I, evo, došlo je konačno vrijeme, kad smo kao danas odgovorni u ovoj slavnoj Provinciji čuli snažan zov nedovršenih širokobrijeških crkvenih zvonika, kad smo čuli očinski zov zavičajne povijesti, natopljenom krvlju nedužnih i nevinih: skinite konačno svu prljavštinu s naše osobne i zajedničke povijesti! Osvijetlite likove svih velikana koji su i svoje živote položili kao najveći dokaz evanđeoske ljubavi prema svome Bogu i narodu! Sjemenište, gimnazija i konvikt i danas pitaju zašto se ništa nije promijenilo! U ime kojeg naroda je sve oteto? Je li to naš narod, ovaj širokobriješki? - zapitao se provincijal fra Miljenko Šteko.

Podsjetio je na ulogu franjevaca u prošlosti, istaknuvši kako se povratak imovine ne traži „poradi pukoga vraćanja".

-Ne želimo povratak poradi pukoga vraćanja, nego želimo ponovno, u duhu početaka, staviti sve u službu naše zajednice i našeg naroda. Da bi ispunili san onih koji su obijajući pragove svijeta i proseći namrijeli zavičaju i pokoljenjima zadužbinu za sva vremena: upalili luč znanja, tehnološkog i svakog drugog napretka, prosvjetnog i svakog drugog uzleta i koji su u zamahu svojih postignuća zaustavljeni vatrom, mecima, mržnjom. Mi koji ih nasljedujemo, dužni smo i poradi njihove uspomene, nanovo graditi, nanovo raditi i pokazati da smo dostojni baštinici njihove žrtve - istaknuo je dr. Šteko.

Prigodnim riječima zahvalio se predsjedniku Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenku Ćosiću na velikoj potpori iskazanoj u ovom procesu.

-Na tom putu nismo sami. Svoju veliku pomoć pružili su nam određeni dužnosnici, iskazujući u svemu tome svoje ljudsko razumijevanje i državničku odgovornost, svoju podršku. Stoga se, danas i ovdje, zahvaljujem gosp. Zdenku Ćosiću, predsjedniku vlade Zapadnohercegovačke županije, na čijem se prostoru nalaze općine Široki Brijeg, Ljubuški, Grude i Posušje, na velikoj podršci da se konačno, „oteto" u komunističkim vremenima, u svim spomenutim općinama, vrati pravim vlasnicima - nama franjevcima, dakako, što je to sada moguće i na način koji je moguć - poručio je provincijal fra Miljenko Šteko.

Zahvalio je i gradonačelniku Širokog Brijega Miri Kraljeviću, koji je tijekom prigodnog obraćanja izvijestio da se u proces povratka imovine franjevcima već krenulo, kao i općinskim načelnicima susjednih općina.

-Zahvaljujem gosp. Miri Kraljeviću, gradonačelniku, koji je više puta iskazao svoju iskrenu želju da se na području grada i općine Široki Brijeg franjevcima vrati u posjed sve što je moguće vratiti. To je više puta isticao u razgovorima i dogovorima na tu temu s našim fra Ivanom Ševom, koji je to činio u ime naše Uprave - zaključio je provincijal fra Miljenko Šteko zahvaljujući se ujedno i načelnicima općina Ljubuški, Grude, Posušje i Tomislavgrad koji su se također uključili u ovaj povijesni projekt.

Sudeći prema informacijama kojima raspolažemo, Hercegovačka franjevačka provincija uskoro očekuje povrat zgrade nekadašnjeg franjevačkog sjemeništa na Širokom Brijegu koje su nekadašnje komunističke vlasti još pedesetih godina prošlog stoljeća doslovno otele franjevcima.

Nakon povratka zgrade u njoj bi trebao biti Muzej pobijenih hercegovačkih franjevaca i sjedište Vicepostulature „fra Leo Petrović i 65 subraće".

 Autor: D. Šimić | hrsvijet.net