HERCEGOVINA ZABRINUTA Drastičan porast obiteljskog nasilja u Mostaru!

Najčešće žrtve su žene i djeca, dok do nasilja najčešće dolazi u obiteljima socijalno ugroženih kategorija stanovništva Mostara i okolice te čitave HNŽ.
Naročito zabrinjavaju procjene da je stvarna brojka nasilja u obitelji daleko veća od broja prijava koje zaprimi policija. U želji da zaštite djecu i obitelj od neugodnosti, mnoge žene trpe nasilje i ne prijavljuju ga policiji te se obrate vlastima tek kada maltretiranje postane neizdrživo.

Nasilnici su najčešće alkoholičari i kockari

Kako Dnevni list doznaje iz MUP-a, kada policija postupi po prijavi, na licu mjesta često zatiču osobe koje su u alkoholoziranom stanju ili pod uticajem opijata. Nerijetko su u pitanju i kockari koji su izgubili na kladionici pa bijes odlučili iskaliti na članovima uže zajednice - ženi i djeci.

Nasilje među kockarskom populacijom se može pojaviti u više oblika. Ide od autodestruktivnih oblika, prema destruktivnom ponašanju čije posljedice trpi obitelj. Vrlo često su gubici na kladionici okidači nasilnog ponašanja, smatra Marko Romić, voditelj kluba kockara u Zajednici klubova liječenih alkoholičara i kockara koja djeluje u Mostaru.

Postoji više vrsta nasilničkog ponašanja u obitelji, od psihološkog maltretiranja do ekonomskog nasilja gdje je žrtva prisiljena trpiti zlostavljanja zbog nepostojanja materijalne situiranosti, no najčešći oblik je fizičko nasilje.
- U našem društvu još uvijek postoji tradicionalno shvaćanje kako se muškarci smatraju glavama obitelji koji trebaju skrbiti za obitelj. U prilikama kada to nisu u stanju, neke osobe postaju razdražljive i lako padaju u afekt te su prvi na meti razdražljivog ponašanja žena i nerijetko djeca. U takvim prilikama se poseže za alkoholom i igrama na sreću, što dodatno pridonosi porastu nasilja, kazao je Romić.

Siromaštvo u korijenu problema

U Bosni i Hercegovini svaka četvrta ili peta žena doživljava nasilje kojem je najvećim dijelom uzrok loša socioekonomska situacija. Prema riječima direktorice Udruge Forma F, Mirjane Penava, u našem društvu još uvijek postoji tradicionalno shvaćanje kako se muškarci smatraju glavama obitelji koji trebaju skrbiti za obitelj. U prilikama kada to nisu u stanju, neke osobe postaju razdražljive i lako padaju u afekt te su prvi na meti razdražljivog ponašanja žena i nerijetko djeca. U takvim prilikama se poseže za alkoholom i igrama na sreću, što dodatno pridonosi porastu nasilja.
Nasiljem u obitelji se nedovoljno bave i dužnosnici na vlasti, o čemu svjedoči činjenica kako u Hercegovačko-neretvanskoj županiji još uvijek nije donesen Zakon o zaštiti obitelji s djecom, koji bi regulirao brojna pitanja u položaju obitelji.

Nasilje treba prijaviti

Jedno od pitanja koje se postavlja - je li u uznemirujućoj statistici oko obiteljskog zlostavljanja u HNŽ u pitanju porast samog nasilja u obitelji ili mogućnost da se više žena usudilo prijaviti slučajeve zlostavljanja.
MUP HNŽ-a je u nekoliko navrata kampanjama o kaznenom djelu "Nasilje u obitelji" pokušavao podići razinu svijesti građana o ovom problemu, ali i poručiti žrtvama nasilja da prijave zlostavljanje. Iskustva djelatnika MUP-a koji su sudjelovali u uličnim akcijama u sklopu kampanje svjedoče o činjenici kako se problemu pristupa sa stidom. Brojne žene su djelatnicima prilazile oprezno, zvale ih u stranu i tek se onda informirale o svojim pravima i mogućnostima reakcije.
Žene ne smiju trpjeti nepravdu i nasilje te udruge koje se bave pravima žena pozivaju sve žrtve nasilja u obitelji da prijave svaki slučaj zlostavljanja, kako bi se negativnom trendu pokušalo stati u kraj.