Stojić: Hrvatima u BiH treba jedinstvo

Da je tomu tako, potvrđuju brojne aktivnosti čitlučkih matičara, osobito izdavanje dječjeg časopisa Cvitak - lista za sretno djetinjstvo, kojim su njegovi urednici i autori doprli do djece diljem BiH. Cvitak donosi sadržaje edukativnoga, kreativnog i zabavnoga karaktera, a namijenjen je učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole. Petnaesta obljetnica neprekidnog izlaženja Cvitka povod je razgovoru s predsjednikom Ogranka Matice hrvatske u Čitluku i članom Glavnog odbora MH Andrijom Stojićem, u kojem razgovaramo o aktivnostima Ogranka, odnosima sa Središnjicom, položaju Hrvata u BiH i ostalim aktualnim temama.

Gospodine Stojiću, zašto je Ogranak Matice hrvatske u Čitluku prije petnaest godina odlučio pokrenuti upravo časopis za djecu?

Cvitak je pokrenut zahvaljujući entuzijazmu književnika i urednika Krešimira Šege i Mire Petrovića. U ime nakladnika spremno sam prihvatio njihovu ideju i uz potporu mnogih afirmiranih hrvatskih književnika za djecu iz BiH i Hrvatske 2000. ustanovili smo časopis namijenjen čitateljima od prvoga do četvrtog razreda osnovne škole, koji su i suradnici lista. Do danas je tijekom četrnaest godišta objavljeno 140 brojeva Cvitka. Cvitak je već u počecima postao vrlo popularan, ponajprije zbog atraktivna prijeloma i privlačna sadržaja. Treba istaknuti da je Cvitak u to vrijeme bio jedini časopis za djecu u BiH pisan na hrvatskom jeziku. Cvitak danas čitaju djeca, njihovi najbliži i učitelji u svim krajevima BiH, zahvaljujući Središnjici Matice hrvatske i u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući Međugorju i Kraljici Mira i na svim kontinentima.

Koji su književnici poduprli pokretanje Cvitka?

U početku su to bili Ićan Ramljak, Nikola Martić, Zvonimir Balog, Sonja Tomić, Branko Pilaš, Iva Nuić, Sanja Babić Đulvat, Božena Volić, Mira Šubašić, da spomenem samo neke. Poslije su za Cvitak pisali i bili stalni suradnici Dragutin Tadijanović, Dubravko Horvatić i Vesna Parun.

Kako biste ocijenili Cvitkov prinos odgoju i obrazovanju svih tih godina?

Glavna je zadaća Cvitka poticanje kreativnosti na polju kulturnog, obrazovno-odgojnog i umjetničkog stvaralaštva djece. Najveća je vrijednost Cvitka, kao i drugih dječjih časopisa koji izlaze u nakladništvu našeg ogranka, Cvrčka i Školarca, da ih uz malu potporu glavnih urednika Krešimira Šege i Pere Petrušića te izvršnog urednika Mire Petrovića, i uz pomoć nastavnika, stvaraju upravo oni kojima su namijenjeni - djeca. Izražavajući svoju kreativnost učenici izgrađuju jezično izražavanje, uče prve novinarske korake i proširuju znanje.

Što Cvitak danas znači za hrvatski kulturni identitet u Bosni i Hercegovini?

U multinacionalnoj zajednici kakva je BiH vrlo je važan Cvitkov prinos u očuvanju hrvatskoga nacionalnog identiteta. Vodeći računa o otvorenosti prema drugima i poštivanju kulturne raznolikosti, OMH u Čitluku nastoji što uspješnije njegovati i afirmirati vlastitu kulturu. Polazeći od načela rada Matice hrvatske težimo dati svoj obol u obogaćivanju, osuvremenjivanju i osvješćivanju hrvatskoga čovjeka, jezika i kulture hrvatskog naroda te ostaviti tragove za budućnost. U tim nastojanjima ponajprije smo usmjereni na rad s djecom i mladeži. Zahvalni smo svima koji su nam teškim vremenima pružili potporu. Ponajprije onu duhovnu, koja je dolazila od dragih suradnika akademika Dragutina Tadijanovića, Luke Paljetka, zatim od Središnjice, prije svega akademika Josipa Bratulića, tadašnjega Matičina predsjednika, i Stjepana Damjanovića, tadašnjega glavnog tajnika, današnjeg predsjednika, i mnogih drugih hrvatskih kulturnih uglednika, dok je još Cvitak bio u samim začecima. Cvitak, Cvrčak i Školarac danas su najpopularniji časopisi za učenike u BiH, kojih mjesečna naklada prelazi deset tisuća primjeraka. Njihovu vrijednost prepoznala je i Matica hrvatska, koja je Cvitku i Školarcu dodijelila Zlatnu povelju u kategoriji časopisa.

Ogranak MH u Čitluku po broju izdanja i priredaba može se uspoređivati s Matičinim ograncima u mnogo većim sredinama. Na koji ste način ostvarili tako razgranatu djelatnost?

Svi Matičini ogranci, tako i čitlučki, ugrađuju kamenčiće u mozaik naše duhovne i kulturne sveukupnosti. Brotnjo, područje današnje općine Čitluk s izrazito hrvatskim identitetom, bilo je uz Maticu hrvatsku od njezina osnutka. Sa svrhom čuvanja i širenja naše kulturne vlastitosti, Ogranak Matice hrvatske u Čitluku organizira više kulturnih manifestacija: Uskrs s Maticom u Brotnju, Božićni susret s Maticom, Dane Matice hrvatske u Brotnju koji po starom hercegovačkom običaju počinju na blagdan Uzvišenja sv. Križa i traju kroz berbu grožđa i proizvodnju mladoga vina. Po završetku Dana održava se manifestacija Kušanje mladog vina, poznata i izvan granica BiH. Uz različite kulturne sadržaje Ogranak za vrijeme te manifestacije organizira i zajedničke susrete Matičinih ogranaka iz BiH, Republike Hrvatske, Središnjice te širom otvara vrata drugim kulturnim, znanstvenim i prosvjetnim ustanovama. Uz dobru suradnju i druženje veseli nas činjenica da čitlučki OMH s tom manifestacijom promiče kulturnu baštinu ovog kraja, nacionalno i kulturno zajedništvo, povezuje ljude i krajeve, što zasigurno djeluje u narodu u izravnu susretu sa svima koji su gladni znanja, žedni kulture.

Razvili ste i bogato i raznovrsno izdavaštvo.

Ogranak MH u Čitluku po broju dosad objavljenih naslova pripada u najaktivnije ogranke Matice hrvatske. Riječ je o stotinu pedeset i pet knjiga s različitih znanstvenih i kulturno-umjetničkih područja: od književnosti, povijesti, likovne umjetnosti i arheologije do botanike. Dosad smo objavili i pet zbornika radova Brotnjo, a svaki mjesec izlaze Cvitak, Cvrčak i Školarac. Sve su knjige primjerenih formata i lijepo grafički oblikovane. Pokretanje nekoliko biblioteka, u prvom redu edicije Priroda BiH, uvelike su dali pečat nakladničkoj djelatnosti Ogranka.

Što zlatne povelje Matice hrvatske, dodijeljene svim trima dosad objavljenim knjigama u ediciji Priroda BiH, znače članovima Ogranka?

Sve tri iz te edicije, koje se po mišljenju struke mogu usporediti s najboljim svjetskim ostvarenjima na području prirodnih znanosti, Endemične i rijetke biljke Parka prirode Blidinje (2002), Atlas dendroflore (2005), i Atlas ukrasnih vrtnih biljaka (2013) napisao je Čedomil Šilić. Prve dvije u cijelosti kao autor, a posljednju kao suautor s Anom Mrdović. Zlatne povelje MH o kojima govorite, kao i druge ugledne nagrade, cjelokupnu članstvu Ogranka znak su priznanja i potpore u nastojanjima usmjerenima promicanju ugleda i interesa lokalne zajednice i kulturnog identiteta Hrvata i BiH, kao i poticaj za budući rad.

Kako danas gledate na Glavnu skupštinu Matice hrvatske održanu u Čitluku 2010?

Sveukupnim radom OMH u Čitluku nastoji sačuvati posebnost i originalnost, što su prepoznali i nagradili čelni ljudi Matice hrvatske na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Glavnog odbora Matice hrvatske u lipnju 2009. u Zagrebu. Na moj prijedlog i uz veliku potporu predsjednika Igora Zidića i glavnog tajnika Zorislava Lukića donesena je jednoglasna odluka da se Glavna izborna skupština održi 19. lipnja 2010. u Čitluku. To je prvi put u povijesti Matice hrvatske da se glavna skupština održava izvan granica Republike Hrvatske. Tom odlukom čitlučkom ogranku Matice ukazano je golemo priznanje, povjerenje i čast. Ukazano povjerenje Ogranak je opravdao i po mišljenju svih sudionika realizirao neponovljiv program. Svi sudionici, a posebice oni koji su prvi put posjetili Hercegovinu, postali su poklisari i vjerni zagovornici ističući da smo pokazali i dokazali kao izgleda hrvatski uspjeh i ljudima vratili povjerenje u složnost hrvatske nacije. Pokazali smo kako treba misliti, raditi i vjerovati uz Božju pomoć i s vjerom u hrvatsku budućnost. Dolaskom u Čitluk Matica hrvatska pokazala je da državne granice ne smiju priječiti kulturno i duhovno povezivanje Hrvata, s koje god se strane granice oni nalazili. Skupština Matice hrvatske ušla je u povijest kao najveći Matičin skup po prvi puta održan izvan državnih granica, i to u zemlji u kojoj je položaj Hrvata izrazito ugrožen. Matičin dolazak bio je snažan znak kulturne, duhovne i moralne potpore Hrvatima u BiH, kao i poruke da u borbi za svoja prava nisu odcijepljeni od matice zemlje i od Matice hrvatske.

Kažete da su Hrvati u BiH ugroženi. Ima li po vama izgleda da se uvede treći entitet za Hrvate u BiH?

Trebalo bi doraditi Ustav BiH, napraviti reviziju Daytonskog sporazuma, što hitnije ispraviti pogreške i sve uskladiti sa željama i interesima sva tri naroda. U BiH su tri konstitutivna naroda. Po logici stvari jedino uspostavom jednakopravnosti moguća je stabilnost. Hrvatima konačno treba omogućiti stvaranje trećeg entiteta i mogućnost ostvarenja njihovih demokratskih prava. To se u prvom redu odnosi na izbor njihovih predstavnika na svim razinama vlasti, kako na razini Federacije BiH tako i države BiH. Hrvati u BiH, posredovanjem legitimno izabranih zastupnika, trebaju definirati svoju politiku oko dogradnje Daytonskog sporazuma i promjene Ustava, da bi se onemogućila aktualna minorizacija Hrvata.

Osjećate li u pogledu političke neravnopravnosti Hrvata u BiH probleme i u radu svoga ogranka?

Malena, gotovo neznatna potpora federalnih i državnih institucija koju smo dobivali u zadnje dvije godine u potpunosti je izostala. No to nas samo jača da ustrajemo u našem radu.

Što bi trebalo promijeniti da se popravi status hrvatskoga jezika i hrvatske kulture u BiH?

Trebalo bi intenzivirati nastojanja usmjerena sprečavanju diskriminacije i asimilacije u BiH. Prema zamislima nekih političkih unitarista, cijeli bi se nastavni planovi i programi trebali izmiješati, što bi dovelo do zatiranja nacionalnih identiteta. Napose se to odnosi na Hrvate, koji su u obrazovanju, javnom informiranju, održanju kulturnog identiteta u znatnoj mjeri podčinjeni. Treba se također znatnije oduprijeti nasrtaju globalizacije, zatiranju tradicijskih počela; vjeroispovijedi, njegovanju nacionalnog osjećaja, identiteta, čuvanju i razvijanju kulturne baštine. Za mnoge stvari sami smo odgovorni. U ovim vremenima hrvatskom narodu u BiH potrebno je političko i kulturno jedinstvo te iznimna ustrajnost u svrhu ostvarenja zajedničkih nacionalnih interesa.

Kako je došlo do nedavne suradnje Ogranka s tvrtkom Robert's Plus d.o.o. iz Sarajeva, koja u distributerskom ili agentskom statusu tvrtka surađuje s vodećim svjetskim izdavačima?

Već godinama uspješno surađujemo s tvrtkom University press d.o.o. Publishing & Booktrading Company iz Sarajeva, koja ima velik ugled kad su u pitanju distribucija i suradnja s vodećim svjetskim izdavačima, a sada smo suradnju proširili i ostvarili sporazum s tvrtkom o kojoj govorite. Sve je to postignuto upornim radom: kvalitetom i znanstvenom vjerodostojnošću te održivošću u tiskanju knjiga. Ponavljam još jednom da dosad objavljeni naslovi iz edicije Priroda BiH ulaze u rang najboljih svjetskih ostvarenja u području prirodnih znanosti. Spomenute knjige predstavljene su u više gradova i mjesta u BiH, Republici Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj i Sloveniji te na Trećem međunarodnom balkanskom botaničkom kongresu održanu 2004. u Sarajevu pred 400 sudionika iz 46 zemalja svijeta. Zahvaljujući sudionicima Kongresa naslovi iz edicije Priroda BiH nalaze se u bibliotekama većine relevantnih institucijama prirodoslovnih znanosti na različitim stranama globusa. Također, priznanje kojim je Američki biografski institut Čedomila Šilića proglasio osobom 2005. pronijelo je svijetom spoznaje o bogatom prirodnom okolišu Hercegovine. To je ujedno bilo i veliko priznanje OMH u Čitluku kao nakladniku Šilićevih knjiga.

Koji su planovi Ogranka za budućnost?

Vjerujem da ćemo daljom suradnjom unaprijediti provođenje programa Ogranka Matice hrvatske u Čitluku i jačati njegovu ulogu u iskazivanju kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata u BiH. To ćemo činiti čuvanjem i njegovanjem zatečene i naslijeđene kulturne baštine, a osobito stvaranjem i njegovanjem novih vrijednosti.

Autor: Goran Galić/Vijenac