Autocesta će izbrisati Šuškovo naselje, a 'Hrvatski platformaši' o tome ni riječi!

koji bi, ako prođe prijedlog Federalnog ministarstva prometa, porušio prognaničko Šuškovo naselje nedaleko od Čapljine.

Ovo mjesto, izgrađeno i naseljeno sredinom devedesetih godina, nakon Daytonskog sporazuma, uglavnom prognanicima Hrvatima iz srednje Bosne i Konjica, našlo se tako na trasi jadransko-jonske autoceste, koja se račva na čvorištu Počitelj i preko kuća i okućnica nastavlja dalje prema moru.

Naime, Parlament Federacije BiH donio je odluku o utvrđivanju područja autoceste na Koridoru VC područjem posebnih obilježja za BiH, što je zahtijevalo i izradu prostornog plana na tim područjima od posebnog državnog interesa. I upravo tu nastaje problem za stanovnike Šuškova naselja, jer se trasa crtala proizvoljno bez ikakvih stručnih analiza, izrade idejnog projekta, studije utjecaja na okoliš i ostale popratne dokumentacije, bez uvažavanja stvarnog stanja na terenu, da tu živi više od tisuću stanovnika, koji su tu pronašli svoj drugi dom.

Naime, u odluci o provođenju Prostornog plana navedeno je kako prostorni obuhvat koridora iznosi 2000 metara umjesto dosadašnjih 500 metara, što bi primijenjeno u praksi značilo da naseljeno mjesto ne može postojati dva kilometra s obje strane autoceste. Tih 2000 metara bilo bi pod izravnom ingerencijom Federacije BiH, tako da općine ne bi imale nikakve ovlasti nad tim prostorom.
Uzorak Slike

U općini Čapljina ističu da je riječ o nezakonitu radu aktualnog Federalnog ministarstva prostornog uređenja koji na ovakav način nastavlja svoju opasnu igru oko koridora VC. Smatraju da je cesta proizvoljno ucrtana bez obilaska terena jer da je itko od stručnih službi Ministarstva tamo došao, vidio bi da je tamo 220 kuća u kojima žive ljudi, te da područje ima sva obilježja naselja.

Neprihvatljivi plan

Općinsko vijeće Čapljina na nedavno održanoj sjednici ovakvu trasu koridora VC i prostornoplansku dokumentaciju proglasilo je neprihvatljivom za općinu Čapljina.

- Ne želimo da nam drugi nameću rješenja kad je u pitanju naša općina, a po Ustavu mi smo ti koji određuju namjenu prostora i koji gospodare prostorom i planiraju razvoj općine. Stoga poručujemo kako nećemo dopustiti da nam se naš prostor oduzme, kao što nećemo ni dopustiti da drugi gospodare našim prostorom - ističe se u priopćenju vijećnika Općinskog vijeća Čapljina upućenog bosanskohercegovačkoj javnosti.

Ovakav stav aktualne općinske politike na čelu sa dr. Smiljanom Vidićem podržavaju i stanovnici Šuškova naselja, koji su u hercegovačkom kršu sagradili svoj novi dom. Imaju školu do četvrtog razreda, crkvu su gotovo izgradili, uređuju glavnu prometnicu u središtu naselja, koju će uskoro asfaltirati. Prije nekoliko godina dobili su i vodovod. Stoga im nije svejedno kada slušaju vijesti iz Sarajeva da će kroz njihovo selo graditi autocestu.

- Bojim se kako se ne bih bojao - kaže nam 56-godišnji Smiljko Jurić Špico.

On je u Šuškovu naselju od samih početaka. Uspio je izgraditi kućicu u kojoj živi. Nešto je dobio donacije, ali većinu su mu pomogli susjedi i prijatelji. Rodom je iz Bukovice kod Konjica, otkuda je uz rat otišao u Slavoniju, da bi se konačno skrasio u Šuškovu naselju.

U šetnji selom, koje je poprilično planski izgrađeno sa središnjom glavnom ulicom i kućama s obje strane, zatekli smo i Iliju Šimunovića i Ivicu Magdića. Oni se nadaju da od te autoceste neće biti ništa jer za nju nema novca.

- Ne znam šta bih vam rekao. Valjda nas neće dirati. Čuli smo da se općina usprotivila da cesta ide preko našega sela. Sve je to politika - govori Ilija.

S njime se slaže i Ivica Magdić, koji preko tjedna inače radi na izgradnji rive u Splitu.

- Problemi s građevinom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini su veliki, firme propadaju, plaće kasne... Kriza je i kod nas u "Konstruktoru" - kazuje Magdić, koji se ipak nada da će prevladati mišljenje struke te da će autocesta zaobići njihovo naselje i krenuti nekim drugim smjerom.

O svemu nemaju dovoljno informacija. Ivan Andrijić je za vrijeme rata napustio Konjic i naselio se u ovom novom naselju. Radio je u opuzenskim Glavicama kao tesar. Poduzeće je propalo i ostalo mu dužno nekoliko plaća. Sada ne radi. Obrađuje nešto vrta i ima desetak koza.

- Mi smo sami sagradili ove kuće. Bilo je nešto pomoći u materijalu, uglavnom smo se morali snalaziti. Iako smo gradili ove kuće, one nisu naše vlasništvo, već su upisane kao 1/2 ( polovica država, a polovica stvarni vlasnik) za dvadeset pet godina, nakon čega će država odlučiti što će dalje - kaže Andrijić.

Trasu autoceste određuje politika, a ne struka - smatraju stanovnici Šuškova naselja, koji su ogorčeni na aktualnu federalnu vlast.

Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija