Birajte - loše navike ili vitko tijelo

Dok ste odrastali, u vama se nesvjesno formirao mali konformist. Sjetite se samo koliko ste puta od svojih roditelja čuli "ne" dok ste razbacivali igračke ili vukli jadnu macu za rep. Svako "ne", kao i svaka pokuda i pohvala, gradile su u vama sliku idealnog ponašanja koje se od vas očekivalo. Taj mali konformist je uz pomoć obitelji, prijatelja, učitelja i medija rastao i formirao se tijekom cijelog vašeg djetinjstva. „Poslušnost je vrlina", uvjeravali su nas. Međutim - kome smo poslušni kao odrasli? Slušamo li sebe ili i dalje slušamo svoje roditelje?
Djetinjstvo i navike

Prehrambene navike formiraju se rano u djetinjstvu. Kao djeca, jeli smo većinom sve što je stavljeno pred nas. Nismo imali drugih mogućnosti. Neki od nas bunili su se i odbijali jesti ono što nam se nije sviđalo (kod mene osobno, to su bili pileći bataci!), dok su drugi morali jesti sve što im je dano, pa makar pod prisilom. Da se razumijemo, vjerujem da većina majki hrani svoju djecu najbolje kako znaju i mogu. No, problem je u tome što roditelji dobronamjerno prenose vlastite prehrambene navike iz svog djetinjstva ili pružaju svojoj djeci ono što smatraju da je najbolje za njih - slušajući pritom marketinške poruke kompanija kojima je prioritet profit, a ne zdravlje. Na primjer, kruh s paštetom za doručak ili čokolada kao nagrada za "lijepo ponašanje". Osim toga, koji roditelj bi htio uskratiti svom djetetu Happy Meal u restoranu koji, uz hranu, dijeli i igračke? Ukoliko imate dijete, zapitajte se prenosite li svoje vlastite prehrambene navike svom djetetu i koliko su te navike zaista zdrave.
žena jede hamburgerKulturalno nasljeđe

Za dobre i loše navike nisu odgovorni samo roditelji. Tu je i jak utjecaj društva i kulturalnog nasljeđa. Da živite na Filipinima, vjerojatno biste barem jednom dnevno jeli rižu. Da živite u San Franciscu, sigurno biste imali nekoliko prijatelja koji su vegetarijanci ili vegani. Htjeli mi to ili ne, kultura u kojoj živimo utječe na našu prehranu, navike i stil života. Mi u Hrvatskoj, od malih smo nogu naučeni jesti paštetu, špek i čajnu kobasicu te piti kavu i gazirane napitke. Nisu sve navike koje smo usvojili tijekom djetinjstva tako loše, ali bitno je osvijestiti zbog čega jedemo ono što jedemo i kako to utječe na naše zdravlje i naše fitness ciljeve. Ako vaše trenutne prehrambene navike ne doprinose vašem zdravlju i vašim fitness cijevima, zašto ih ne biste promijenili? Formula je prilično jednostavna: osvijesti i izbaci lošu naviku + usvoji zdravu naviku = uživaj i živi zdravije.
Test zvan „kavica i kolači"

Predlažem da testirate svoju sklonost robovanju navikama i udovoljavanju dugima. Najprije lakši test. Sljedeći puta kada sjednete s prijateljicom „na kavu", naručite čaj, a ukoliko pušite, ovaj put nemojte zapaliti cigaretu. Promatrajte reakciju i komentare svoje prijateljice i vašu reakciju na njene komentare. Istovremeno obratite pažnju kako tijelo nesvjesno "traži" ono na što je naviklo.

Slijedi puno teži test... Iduće nedjelje ili kad god idete na ručak kod mame ili bake, nemojte pojesti kolač koji vam se nudi. Promatrajte maminu ili bakinu reakciju i pritom promatrajte vlastitu reakciju na njihove komentare. Osjećate li se krivima ukoliko ne isprobate barem jedan kolačić?
Upoznajte svoje navike

Problem s konformizmom je taj što je često nesvjestan i, mada nas ograničava, pruža prividan osjećaj sigurnosti i društvene prihvaćenosti. Stoga, predlažem bolje upoznavanje svojih navika kroz jednu jako zanimljivu vježbu. Sljedeći tjedan, izaberite jedan radni dan tijekom kojeg ćete zapisivati sve svoje radnje. Ustajanje, pranje zuba, doručak, kava, istezanje, vježbanje, oblačenje, odlazak na posao, gablec, razgovori s kolegama, kavica, Facebook, ručak, mail, unutarnji dijalog, emocije, asocijacije, sjećanja, reakcije na ponašanja drugih, put kući, potreba za slatkim, potreba za grickanjem, higijena, odmor, televizija, opuštanje, večera, itd. Čini vam se nemoguće? Dobro, ne morate ići baš u najsitnije detalje. Stalno se pitajte što vas motivira da radite ono što trenutno radite. Zapitajte se da li ste napravili tu radnju automatski, planirano ili spontano. Usredotočite se na to kako se pritom osjećate.

Na kraju dana, pregledajte svoju listu i preispitajte sve što ste radili. Pokušajte osvijestiti koliko dugo neka navika postoji u vašem životu, zbog čega je podržavate i što vam ona pruža. Na primjer: „Koliko dugo i zbog čega za doručak jedem pecivo i jogurt? Pijem li kavu sama ili u društvu? Kada je započela ta navika? Jesam li jela ručak s kolegicama zbog toga jer sam željela jesti pizzu ili sam otišla na ručak više radi druženja? Pijem li vino na poslovnoj večeri kako se ne bih razlikovala od drugih ili zaista uživam u kvalitetnom Merlotu? Nakon što pojedem tri šnite torte na prijateljičinom rođendanu, osjećam li se zadovoljnom ili razočaranom sobom?"

Nisu sve navike loše. Uživanje u šalici aromatične kave ili u komadu maminog kolača je vrijedno iskustvo..., ako u tome istinski uživate. Problem nastaje kada pijete kavu i jedete kolače nesvjesno i rutinski. Tada niti uživate, niti za svoje tijelo radite nešto dobro. Nepotrebne, štetne i ograničavajuće navike ostavite za sobom i uživajte u navikama koje vam uljepšavaju život!

Dragan Šurlan
Psiholog i trener

izvor: femina.hr