Stresan posao i zdravlje?

Nezadovoljnog uma koji tada producira neugodne emocije - panike, razdražljivosti, bijesa, tuge, tjeskobe, straha, umora...

Kako stresan posao utječe na zdravlje

Panika - nastaje u situacijama kada se lomimo između onoga sto želimo i između onoga sto moramo. Jedno radimo, za drugim žudimo. To je panika. Rascijepljenost uma.

Razdražljivost - nastaje u situacijama kad gubimo svoju snagu. U situacijama kada sebe dovodimo u situacije koje nas slabe, koje slabe naš zdravi ego. Tada smo ljuti na druge ljude, a u dubini duše ljuti smo na sebe - što nismo sebi prvi. Ljuti smo jer se bojimo pokazati svoju snagu.

Bijes - pokazujemo svoju snagu na krivom mjestu u krivo vrijeme. Podsvjesno tražimo kaznu. Ukazuje na djetinjastu odraslu osobu. Ponekad je produktivan.

Tuga - razumna u manjoj mjeri ako je objektivna. Nerazumna i opasna za život ako je posljedica melankolije (Robert Burton: Ako postoji pakao na zemlji naći ćete ga u srcu melankoličnog čovjeka).

Tjeskoba - kronični strah, nepovjerenje prema sebi, svijetu. Izgubljenost.

Strah - previse očekivanja od budućnosti. Težnja savršenstvu i čekanje da...se nešto dogodi sto će promijeniti našu sudbinu. Strah od ljubavi. Strah od sebe i svoje snage. Netko je nedavno rekao da savršeni umiru u strahu (od nesavršenosti!).

To su emocije( ili neke od emocija) s kojima se ponekad susrećemo, no ako su one stalno prisutne, a posebno ako ista emocija konstantno dominira, nakon nekog vremena osjetit ćete posljedice na svom tijelu.

Jer emocije direktno utječu na rad našeg autonomnog živčanog sustava. A njega čine simpatikus i parasimpatikus. Negativne emocije potiču rad simpatikusa koji možemo osjetiti tako sto nam srce brže kuca, usta nam se suše, gubimo dah, koža postaje vlažna, mišići napeti...

Ako se takva situacija konstantno ponavlja, tijelo nema vremena za oporavak, pa mišići trajno ostaju napeti. Zamislite neku drugu osobu koja je konstantno u situaciji da mora pobjeći (iz situacije!). Ili da se mora boriti da preživi (situaciju!).

Pogledajte to sa strane. Nije ugodno. Čovjek je stvoren za užitke, a ne za stres.
Stres nam ne pokazuje previše naš karakter, kakvi smo, naše talente. Ne možemo sebe upoznati. Zato naši užici pokazuju naše pravo lice.

Mali princ bi pitao "U čemu uživate?"

Mali princ bi na prvom susretu upitao: U čemu uživate? ...a ne „"A čime se vi bavite".

No, ako svoje užitke zamijenite svojim stresovima, tijelo će vam pokazati posljedice: opadanje kose, suhu i neprivlačnu kožu, umor i potpuni nedostatak volje za seksom (vrlo opasan znak), nepoželjnu tjelesnu težinu, smanjenu energiju, smanjen imunitet i sklonost bolestima, oslabljeno srce, težak i produžen oporavak od bolesti, kronični umor, bolove u mišićima.

Dakle, ako dopustite svojem simpatikusu da divlja, jer se vi ne možete suočiti sa svojim životom, onda ćete nažalost dobiti još i kaznu!

Nedostatak hrabrosti plaća se sa zdravljem. Zato, izbacite stres iz svojeg života, suočite se sa realnošću i na taj način čuvajte svoje zdravlje.

Glavni izvori motivacije u svakoj situaciji su ljubav i strah. Vježbajte da svi vaši izbori budu motivirani ljubavlju. Jer strah će vam uzeti energiju, uzeti život vaš.

Dakle, pitanje je samo što prevladava:

1. Stres nad užitkom (npr. koliko vremena provodite u svojim užicima, a koliko u stresu?)

2. Užitak nad stresom

3. Ljubav nad strahom (odlučujete se za ono sto volite ili za ono čega se manje bojite? - npr. za ljubav u braku ili siguran brak)

4. Strah nad ljubavlju

Preporučam da trajanje užitka bude uvijek više od vremena provedenog u stresu (za to je potrebno imati i posao koji volite).
Preporučam da se krećete u smjeru onoga što volite. To je dobar put.

Ako se odlučite za svoj stres i strahove, onda ćete sigurno u budućnosti imati problema sa ovom osjetljivom žlijezdom, makar je sada možda naizgled potpuno zdrava.