Što su kortikosteroidi, za što se koriste i kome se ne preporučuju
Zbog snažnog antiupalnog djelovanja, jedni su od najznačajnijih grupa lijekova, zbog toga se često pita koliko su kortikosteroidi zapravo dobri za upotrebu.
"Propisani u prihvatljivim dozama, kortikosteroidni preparati smanjuju upalni proces u tijelu. Zaustavljaju imuni sistem u stanjima u kojem organizam napada vlastito tkivo. Također, koriste se i kao supstituciona terapija u bolestima gdje organizam prirodno ne može proizvesti određene vrste hormona", kazala je doktorica medicine Armina Đugum.
Najčešće su korišteni u tretmanu alergijskih reakcija, upalnih kožnih stanja, oboljenja mišićno-koštanog sistema, autoimunih bolesti, te nekih oblika karcinoma.
"Prednosti ovog tipa terapije su široki spektar djelovanja, te brzo postizanje željenog efekta. Najčešće su korišteni preparati u stanjima u kojima je uzrok manje poznat ili nepoznat", objasnila je Đugum.
Moguća neželjena djelovanja, u prvom redu, proizlaze zbog dugotrajne
upotrebe, a uključuju povećan apetit, koji može voditi dovesti do povećanja tjelesne težine, povećan rizik za razvoj infekcija, promjene raspoloženja, depresivne faze, rizik za razvoj šećerne bolesti ili pogoršanje već postojeće, visok krvni pritisak, osteoporozu i razvoj katarakte i glaukoma.
"Zbog snažnog djelovanja, ponekad teških i ozbiljnih nuspojava, pristup tretmanu kortikosteroidima mora biti krajnje opravdan. Snažni upalni procesi bez jasnog uzorka, alergijske reakcije, autoimuna oboljenja su svakako stanja u kojima kortikosteroidi imaju svoje mjesto", rekla je Đugum.
Oprez treba postojati u slučaju potrebe uključivanja kortikosteroida kod starijih ljudi, djece, trudnica, te pacijenata koji su već pod terapijom za određeno oboljenje, zbog mogućih interakcija lijeka.
"Propisani u prihvatljivim dozama, kortikosteroidni preparati smanjuju upalni proces u tijelu. Zaustavljaju imuni sistem u stanjima u kojem organizam napada vlastito tkivo. Također, koriste se i kao supstituciona terapija u bolestima gdje organizam prirodno ne može proizvesti određene vrste hormona", kazala je doktorica medicine Armina Đugum.
Najčešće su korišteni u tretmanu alergijskih reakcija, upalnih kožnih stanja, oboljenja mišićno-koštanog sistema, autoimunih bolesti, te nekih oblika karcinoma.
"Prednosti ovog tipa terapije su široki spektar djelovanja, te brzo postizanje željenog efekta. Najčešće su korišteni preparati u stanjima u kojima je uzrok manje poznat ili nepoznat", objasnila je Đugum.
Moguća neželjena djelovanja, u prvom redu, proizlaze zbog dugotrajne
upotrebe, a uključuju povećan apetit, koji može voditi dovesti do povećanja tjelesne težine, povećan rizik za razvoj infekcija, promjene raspoloženja, depresivne faze, rizik za razvoj šećerne bolesti ili pogoršanje već postojeće, visok krvni pritisak, osteoporozu i razvoj katarakte i glaukoma.
"Zbog snažnog djelovanja, ponekad teških i ozbiljnih nuspojava, pristup tretmanu kortikosteroidima mora biti krajnje opravdan. Snažni upalni procesi bez jasnog uzorka, alergijske reakcije, autoimuna oboljenja su svakako stanja u kojima kortikosteroidi imaju svoje mjesto", rekla je Đugum.
Oprez treba postojati u slučaju potrebe uključivanja kortikosteroida kod starijih ljudi, djece, trudnica, te pacijenata koji su već pod terapijom za određeno oboljenje, zbog mogućih interakcija lijeka.
Vezani članci