Što se događa u tijelu za vrijeme posta?

Od pamtivijeka, u mnogim civilizacijama i religijama (kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i mnogim afričkim religijama), gladovanje je poznato kao jedno od "sredstava" pročišćenja - fizičkog, psihičkog, spiritualnog. U Starom Egiptu postojala je primjena tzv. „terapijskog gladovanja" koje je bilo provođeno kroz dulji period, u svrhu jačanja organizma. I Hipokrat je, kao „Otac medicine", vjerovao kako je gladovanje odličan način za pročišćavanje organizma i odmaranje probavnog sustava, kojeg je smatrao gotovo najvažnijim organskim sustavom. Tijekom 19. stoljeća gladovanje je bilo prilično popularno kao terapija, odnosno način detoksikacije organizma.

U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. U stanju gladovanja katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu. Promjene u tijelu ovise o tome koliko dugo gladovanje traje i radi li se o potpunom gladovanju ili se unosi minimalna količina određene hrane (npr. povrtni i voćni sokovi).

Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena - osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. No, organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage, a tek kasnije poseže za mišićnim tkivom.

Najpoznatiji eksperiment „Minnesota Starvation Experiment" (iz 1944. godine) imao je za cilj otkriti najbolji način rehabilitacije izgladnjelih žrtava rata. Muškarci koji nisu htjeli u rat s oružjem, sudjelovali su u eksperimentu gdje su tijekom 6 mjeseci gladovanjem i radom izgubili 25 posto tjelesne mase. Nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem utjecaj na brojne fiziološke parametre (krvni tlak, razina kolesterola u krvi, rad srca i dr.). Također, pokazalo se da nakon razdoblja produljenog gladovanja može doći do opasnih poremećaja fosfata i elektrolita u serumu što može izazvati opasne reakcije (pa čak i smrt) ako se ponovno hranjenje započne naglo i obilno.

Također, prije nekoliko godina David Blaine, zabavljač, za jedan od svojih nastupa priredio je gladovanje u trajanju od 44 dana (dobivao je samo vodu). Želio je otkriti koje su njegove osobne granice izdržljivosti. 6. rujna 2003. godine ušao je u prozirnu kutiju dimenzija 2x2x1 metar koja je visila u zraku u blizini Tower Bridge-a u Londonu. Sva 44 dana su snimljena i David ih je teško podnio; pored opće slabosti, nesvjestica, problema s radom srca, mučnine, bolova u mišićima i ostalog, mučile su ga i vremenske (ne)prilike.

David je izgubio 24,5 kg (na početku je imao 96 kg). Gladovanje se osim na izgled (David je bio mišićavi 30-godišnjak) drastično odrazilo i na nutritivni status. Npr. tjelesne rezerve selena su se smanjile za 17 posto, tjelesne rezerve cinka za 40 posto, izgubio je oko 20 posto tjelesnih proteina i biokemijska su mjerenja pokazala manjak vitamina B1, B2 i vitamina K.

Kada nije uputno postiti?

Postoji i nekoliko stanja u kojima je zdravo gladovanje kontraindicirano, a to su: djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim karcinomom, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima,te osobe s hipoglikemijskim krizama.

Može li post produljiti životni vijek?

Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (miševima, majmunima): smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti.

Ipak, na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produljiti životni vijek ili produljiti očekivano trajanje života u osoba normalne tjelesne mase, za sada se ne može odgovoriti. No umjerenost u jelu i piću u poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobar ulog u zdravlje i dug život.

laudato.hr