Sedam najvećih zabluda o gripi (i prava istina koja stoji iza njih)

Vidi originalni članak
Najbolja je zaštita od ove neugodne bolesti cjepivo, a dobrodošle su i sve ostale mjere zaštite i podizanja imuniteta.

Gripa je bolest koju u pravilu trebate preležati i najčešće se liječi bez odlaska liječniku. Dakle, najbitnije je mirovati i piti puno tekućine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako se svake godine uoči sezone gripe i za vrijeme njezina trajanja objavljuje gomila informacija koje ljudi trebaju znati o ovoj bolesti, i dalje postoji cijeli niz mitova i zabluda u koje ljudi vjeruju, a koji su daleko od stvarnosti.

S prim. dr. Ines Balint, spec. obiteljske medicine, još smo jednom razbili neke od njih. U nastavku pročitajte sedam mitova i zabluda o gripi i pravu istinu koja stoji iza svakog od njih.

Kod liječenja gripe pomaže ležanje odnosno mirovanje i tekućina - bilo koja, neovisno je li to čaj, voda, sok...

1. Od gripe se ne umire

Vrlo je jednostavno. Gripa je opasna bolest. Zdravi, mladi ljudi u principu gripu prebole bez posljedica, međutim gripa može završiti i smrtnim ishodom, vrlo rijetko kod zdravog čovjeka, a češće zbog komplikacija kod osoba koje su oboljele od nekih kroničnih bolesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naročito je to slučaj sa srčanim bolestima, šećernom bolesti, bolesti bubrega i nekim eventualno malignim bolestima koje su u fazi liječenja, objasnila nam je doktorica Balint.

2. Ako sam cijepljen/cijepljena, ne mogu dobiti gripu

Nažalost, nije tako. Cjepivo u principu štiti ili čini to da su simptomi gripe, ako obolite, manji, podonošljiviji i kraće traju. Uspjeh cjepiva ne ovisi samo o samom cjepivu, kako je ono napravljeno, nego i o našem imunološkom odgovoru na cijepljenje.

Otprilike jedna od pet osoba koje su cijepljenje protiv gripe ipak je može dobiti, ali blaži oblik gripe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bitno je da su u cjepivu sadržani oni sojevi virusa za koje se očekuje da izazivaju bolest u našem podneblju, da će se pojaviti kod nas. Ako to nije slučaj, onda ste vi zaštićeni protiv određenih sojeva, a možete oboljeti od jednoga koji nije obuhvaćen cjepivom, kaže doktorica Balint.

3. Cjepivo protiv gripe uzrokuje nastanak gripe

Ne, ne uzrokoje nastanak gripe, no jedna od nuspojava cjepiva mogu u roku 24 do 48 sati biti simptomi gripe, znači lagana treskavica, eventualno povišena temperatura, ali koja prođe u roku 24 sata, kaže Balint.

4. Kod liječenja gripe pomaže vrući čaj

Kod liječenja gripe pomaže ležanje odnosno mirovanje i tekućina, bilo koja, neovisno je li to čaj, voda, sok... I vruće apsolutno ne jer imate grlobolju kojoj se onda dodatno pogoršavaju simptomi, kaže liječnica.

5. Ako visoka temperatura traje više od dva dana, moram kod liječnika / trebat ću antibiotike

Antibiotici se ne moraju piti ako ne dođe do komplikacija gripe. Temperatura kod gripe traje pet do sedam dana i u tom periodu ako nema komplikacija štetnost antibiotika izuzetno je velika, rekla je dr. Balint i dodala da se k liječniku u slučaju gripe ne treba odlaziti ako nema komplikacija.

Zdravi, mladi ljudi u principu gripu prebole bez posljedica, međutim gripa može završiti i smrtnim ishodom.

6. Svakodnevno unošenje vitamica C sprječava nastanak gripe

Na ovo pitanje doktorica Balint odgovara kratko i jasno - ne.

7. Tuširanje hladnom vodom snižava temperaturu

Tuširati se, kaže doktorica Balint, ne trebate hladnom, nego mlakom vodom jer tuširanje mlakom vodom pomaže u "skidanju" temperature.

MOŽEMO LI SE SAD CIJEPITI?

Na kraju smo s doktoricom provjerili i mogu li se oni koji to već nisu napravili i sada cijepiti protiv gripe. Kaže da mogu, ali dodaje da je učinkovitost toga cjepiva upitna.

Učinkovitost je upitna jer ne znamo jeste li recimo ako se cijepite danas, jučer ili prekjučer došli u kontakt s virusom. Ako jeste, oboljet ćete od gripe.

Ali da se razumijemo, ako netko ima neku kroničnu bolest i boji se, a siguran je da nije došao u kontakt s osobom oboljelom od gripe, neće mu naštetiti to cjepivo, a zdravim ljudima sad ipak treba vremena da to cjepivo ostvari svoju imunost. Prema tome, sad to nema više toliko smisla, osim kod kroničnih bolesnika, objasnila je doktorica Balint.

zadovoljna.hr

Vezani članci