Reci mi što jedeš i ja ću ti reći tko si

Ipak, kada se pojave problemi vezani za alergiju na hranu kod četveromjesečne bebe koja je isključivo dojena onda ni sva medicinska znanost ne može odgovoriti majci na pitanje "na koje namirnice će moje dijete odreagirati alergijskom reakcijom?" Već postojeća alrgija se može utvrditi analizom krvi i onda se ta namirnica u potpunosti, čak i ako se nalazi u tragovima, mora izbaciti iz jelovnika. Međutim osoba koja je alergična makar i na jednu namirnicu je alergičar i samim tim je sklona razviti alergije i na mnoge druge namirnice, posebno kod djece je jako bitno voditi računa da se to ne desi. Svaki roditelj čije je dijete alergičar ima jedno pitanje „što moje dijete smije jesti?", a točan odgovor na to pitanje nije moguće dobiti. Točan odgovor na to pitanje svaki roditelj mora otkriti sam za svoje dijete.
Znanost je otkrila koje namirnice spadaju u male, a koje u velike alergene te koje se mogu uvoditi od najranije dobi jer, na temelju dosadašnjih statističkih podataka, ne mogu izazvati alegijske reakcije. Na žalost ne mogu se svi pouzdati u točnost tih podataka za svako dijete. Moja djevojčica je od 6-tog do 18-tog mjeseca života nevjerojatno kihala svaki put kada bih joj prinjela ustima žličicu krumpira, a krumpir se nalazi na listi namirnica koje se smiju uvoditi od najranije dobi.
Roditeljima djece alergičara liječnici mogu dati osnovne smijernice o načinu prehrane ali što svako dijete ponaosob smije, a što ne smije jesti može i MORA utvrditi sam roditelj postupnim uvodjenjem namirnica i promatranjem djeteta 24 sata dnevno. Hoće li dijete na neku namirnicu imati alergijske reakcije ne može se utvrditi čak ni na temelju krvnog testa, to može znati jedino roditelj koji postepeno uvodi namirnice svome djetetu i promatra dijete 24 sata dnevno.
Promatranje djeteta 24 sata dnevno? Kako je to moguće u današnje vrijeme? Postepeno uvodjenje namirnica kod petogodišnjaka pored ogromne ponude raznovrsne hrane? Kako je to moguće kada nismo s djetetom ili kada ono silno želi nešto pojesti? Nije lako, ali je svakako moguće!
Do alergije na hranu dolazi kada ljudski organizam određenu tvar prepozna kao opasnost, tada aktivira svoj imunološki sustav koji ima obrambenu funkciju i koji zatim počinje napadati tu tvar s antijelima, a u toj vandrednojj situaciju ljudrski organizam počinje otpuštati kemikalije kao što je histamin koji tada uzrokuje alergijske reakcije. To se može desiti prilikom prve konzumacije te tvari ili nakon nekoliko konzumiranja. Antitijela koja proizvodi imunološki sustav kada se brani od alergena - tvari koje uzrokuju alergiju, su po svom sastavu bjelančevine - imunoglobulini.
Ako do alergijske reakcije dođe prilokom prvog konzumiranja i to već u prvih par minuta nakon konzumiranja onda tada najčešće dolazi do najtežeg oblika alergijske reakcije koji može biti smrtonosan, a naziva se anafilaktički šok. Prilikom anafilaktičkog šoka dolazi do naglog pad krvnog tlaka i tada se mora spašavati ljudski život hitnom intervencijom u vidu injekcije adrenalina kako bi se otvorili dišni putevi i stisnule krvne žile. Kikiriki i morski plodovi spadaju u dobro poznate uzročnike anafilaktičkog šoka.
Na veliku sreću većina alergijskih reakcija do kojih dolazi usljed alergije na hranu ne završava tako.
Većini njih je potrebno nekoliko sati, čak i dana i to ponekad nakon nekoliko konzumiranja da bi se manifestirale, a manifestiraju se:

1. na koži:
- urtikarija - koprivnjača
- angioedema - oticanje, najčešće, lica, usana, očiju, ruku, genitalija i stopala usljed akumuliranja tekućine
- osip
- svrbež
- ekcem

2. u probavnom traktu:
- povračanje
- proljevi
- mučnina
- bolovi u trbuhu

3. u dišnom sustavu:
- bronhijalna astma
- laringitis - upala sluznice grla usljed koje dolazi do promuklosti ili se može potpuno ostati bez glasa
- rinitis - kihanje, začepljen nos i curenje vodenog sekreta iz nosa, svrbež i crvenilo nosa i očiju, osjećaj peckanja i suzenje očiju, te podražajni kašalj i grebanje u grlu
- upala uha

Alegija na hranu mnogo je češća kod djece nego kod odraslih. Dječji organizam, kako sazrijeva, vremenom reagira drugačije na već dokazane alergene, a nakon izvjesnog vremena, do polaska u školu ili do puberteta većina alergija na hranu, kod djece, se povuče.
Zašto dolazi do alergije?
Na ovo pitanje nisam našla konkretan odgovor koji je znanstveno objašnjiv. Postoje iskustveno dokazive pretpostavke ali i one ne moraju biti pravilo u nekim situacijama. One pokazuju da je alergija sve više prisutna u našim životima i oko nas ali ne odgovaraju na pitanje zašto?
Broj djece alergične na hranu raste ogromnom brzinom. U periodu od 10 godina broj djece alergičara uveča se za nevjerovatnih 20%.

Medicinski nalazi koji mogu dokazati postojanje alergije u organizmu su:
kožni test (PRICK)
krvni test (RIST i RAST) - određivanje količine specifičnih IgE antitijela
Međutim, najvažnije je roditeljsko praćenje i promatranje djetetove prehrane i reakcija na istu jer nisu rijetki slučajevi kada dijete ima uredne nalaze krvnog testa uz vidne alergijske reakcije. Jednako tako moguće je i da nalazi nisu uredni, da pokazuju prisutnost veće količine antitijela u krvu, a da dijete nakon konzumiranja namirnice na koju su se u organizmu razvila antitijela, nema nikakvu alergijsku reakciju.

Stoga je jako bitno djeci, a i odraslima, koji su alergičari osigurati nutritivno bogatu i ukusnu hranu koja je oslobođena od alergena.

Ovdje je naglasak na nutritivno bogatu jer kada alergičara zaštitimo on hrane na koju je alergičan tada on ili ona gubi sve hranjive tvari, vitamine i minerale koje ta hrana sadrži. Zbog toga je od ogromne važnosti uvesti u prehranu druge namirnice iz kojih će alergičar dobiti sve ono dobro što se nalazi u hrani na koju je alergičan, osim supstance na koju je alergičan, a neophodno je za zdrav rast i razvoj.
Hrana nam daje potrebnu energiju, uz pomoć hrane djeca rastu i razvijaju se, uz pomoć hrane obnavlja se unutarnje tkivo, bez hrane ne bi mogli izvršavati osnovne životne funkcije, hrana nas štiti od infekcija.

"Reci mi što jedeš i ja ću ti reći tko si." Jean Anthelme Brillat Savarin