RADI LI VAM VENTILATOR? Tijekom ovog toplinskog udara bolje da ga ugasite

Toplinski valovi prekrili su cijelu sjevernu polutku, od Japana do Ujedinjenog Kraljevstva, od Alžira do Kalifornije, svatko ima brojne savjete kako se rashladiti. No koji od njih stvarno i rade? BBC je istražio...

1. Hladna ili topla pića?

Ispijanje puno tekućine prava je stvar tijekom toplinskog vala, važno je ostati hidratiziran i zaštititi bubrege. No postoji nesuglasnica bi li piće trebalo biti hladno ili toplo.

Oni koji se zalažu za toplo piće kažu kako vas ono grije iznutra. Uslijed toga se još više znojite, što vas pak rashlađuje. Ljudsko tijelo može proizvesti do dvije litre ljudskog znoja na sat, što je učinkovit način smanjivanja unutarnje temperature. No ako se izgubljena tekućina ne nadomjesti brzo ćete dehidrirati, zbog čega neki predlažu potpuno izbjegavanje vrućih pića. Neki savjetuju i izbjegavanje prevelikih količina kave i čaja jer sadrže kofein koji prouzrokuje dehidraciju.

Istina je kako su neki znanstvenici podržali ideju da je hladno piće bolje. Provedene su studije gdje su ljudi prvo naporno vježbali, a zatim im se mjerila unutarnja tjelesna temperatura dok su pili hladna ili topla pića. Pokazalo se kako su hladna pića najučinkovitija u rashlađivanju tjela. No naknadna su pak mjerila pokazala topla pića bolje hlade cijelo tijelo zbog znojne reakcije. No postoji i situacija kada topla pića ne pomažu - ako je jako velika vlaga u zraku ili ako na sebi nosite toliko odjeće da znoj ne može ispariti. U tim se slučajevima držite hladnih pića.

2. Ventilator?

Povjetarac kojeg stvara ventilator djeluje kao dobrodošlo olakšanje. Ventilatori ne hlade zrak, već ga pomiču uokolo kako bi stvorili povjetarac koji bi trebao povećati učinkovitost uobičajenih metoda tijela da se rashladi preko isbacivanja topline kroz kožu i isparavanja znoja.

Ventilatori se koriste posvuda, no dokazi o njihovoj učinkovitosti miješane su prirode. Dok su neka istraživanja dokazala njihovu korisnost, druga su ukazala da pri visokim temperaturama ventilatori čak i više odmažu nego pomažu. Općenito se smatra da ventilatori mogu biti korisni do tempereture od 35°C (neki kažu 37°C). Iznad toga, puhanje vrućeg zraka po tijelu može samo povećati njegovu temperaturu, pogoršavajući situaciju i dovodeći do toplinske iscrpljenosti. Ako je jako vruće, ventilatori čak mogu i pojačati dehidraciju, a posebno su neučinkoviti u slučaju povećane vlažnosti zraka, kada dodatno otežavaju isparavanje znoja.

3. Samo stariji ljudi brinuti o utjecaju vrućine na njihovo zdravlje?

Istina je da se tijekom toplinskog vala poveća broj ljudi u ambulantama te da je većina tih pacijenata starije životne dobi. Tjelesne temperature unutar kojih tijelo najbolje funkcionira nalaze unutar uskog spektra od 36 do 37,5°C. Termoreceptori ispod kože, tkiva duboko unutar organizma i organi odmah primijete porast i od samo jednog stupnja. Ako je temperatura okoliša više od tjelesne, počnemo se znojiti kako bi se rashladili. Zračimo toplinu van i tako što šaljemo više krvi u šake i stopala, zbog čega su često vruće noću. Obje ove metode termoregulacije zahtijevaju pojačan rad srca, zbog čega stariji ljudi ponekad dožive srčani udar ili zatajenje rada srca.

Druga je stvar u tome da stariji ljudi teže održavaju svoju unutarnju tjelesnu temperaturu te možda čak niti ne primijete da su se pregrijali, što znači da dehidriraju brže od mladih ljudi.

No to ne znači da su samo stariji ljudi u opasnosti od toplinskog vala. Male bebe i ljudi s kroničnim zdravstvenim problemima, kao i ljudi kojima je problem kretati se, jer teže dolaze do prozora da otvore, ili odlaze po piće kako bi nadomjestili tekućini izgubljenu znojenjem. Drugim riječima, svi se trebaju paziti kada su vani jake vrućine.

4. Otvoriti sve prozore?

Otvaranje prozora prva je stvar koju većina nas radi kada je vruće. No tijekom dana to može donijeti više štete nego koristi. Naime, prozor biste trebali otvoriti samo ako je zrak vani hladniji od onog unutra. S obzirom da unutra češće ima više hlada, i zrak je češće hladniji od vanjskog. Čak i ako dobijete povjetarac, ako je taj povjetarac vruć neće vas rashladiti.

Noću pak otvoreni prozor bi vam mogao pružiti malo olakšanje.

5. Piti pivo?

Hoće li vam krigla hladnog piva pomoći da se rashladite? Baš i ne. Ako se radi samo o jednom pivu, neće vam naškoditi. U raznim su studijama znanstvenici su tražili od ljudi da naporno vježbaju dok im ne bude vruće te da nakon toga popiju pivo sa ili bez alkohola. Pokazalo se kako se najviše urinira nakon konzumacije piva, što nije dobro jer tijelo tako gubi, a ne zadržava tekućinu. No u usporedbi s pivom bez alkohola ili samo s malim količinama, razlika je bila iznenađujuće malena.

Iako su izotonična sportska pića i obična voda učinkovitiji u hidratiziranju, i pivo je znatno bolje hidratirajuće sredstvo nego što se to očekivalo. Nije jasno zašto je tomu tako kad svi znamo da pivo tjera ljude na zahod. Jedna od hipoteza je da zato što je tijelo dehidrirano i potrebna mu je tekućina ono zadrži više piva nego što bi drugih tekućina. Dakle, pivo je korisno, dokle god se konzumira u ograničenim količinama.

Jasno, sve su ovo samo opće informacije, koje se ne bi trebale smatrati nadomjestkom za liječničke savjete vašeg doktora ili nekog drugog zdravstvenog profesionalca.

Net.hr