Konzumiranjem toplije hrane u zimske dane poboljšat ćemo imunitet

Ujedno te sezonske namirnice kao i načini kuhanja imaju svrhu zagrijavanja našeg organizma.
Konzumiranjem toplije hrane u zimske dane poboljšat ćemo imunitet, mentalne sposobnosti pa čak i raspoloženje. Za to su prije svega zaslužni određeni začini koji povoljno utječu na probavu te donose ravnotežu u organizam. Kopar, komorač, đumbir, hren, cimet, čili, ružmarin, bosiljak i kurkuma, samo su neki od začina koji vam mogu koristiti u zimsko doba godine.
Tijekom hladnijih dana posebno se preporučuje konzumirati korijenske plodove kao što su: cikla, mrkva, celer, češnjak, luk i bundeva. Smatra se da plodovi koji rastu sporo sadrže mnogo više topline nego oni koji rastu brzo. Isto tako, smatra se da korijensko povrće jako dobro uzemljuje i stabilizira. Ovo su ujedno odlične kombinacije za razna topla variva i juhe, vrlo popularne obroke u zimskim danima.
Mahunarke i žitarice čine važan dio prehrane u zimske dane i neophodan su izvor bjelančevina. Žitarice treba dnevno izmjenjivati s malim naglaskom na češće korištenje heljde i zobi jer najviše griju organizam.
Odabir sezonskih zimskih namirnica možete potražiti i u popisu namirnica koje vam donosimo u nastavku...
Naranča
U našim krajevima najveću ulogu imaju citrusi, a najpopularniji među njima su naranča, mandarina, limun i grejp. Zlatnu jabuku koju je Paris dao Afroditi a uzrokovala je početak trojanskih ratova je navodno bila naranča. No bez obzira na legende, dobro je poznato da su naranče stvorene za zimsku detoksikaciju i borbu protiv prehlada. Tome pridonosi njen sastav sa puno vitamina C, flavonoida, vlakna te vitamina A, B, amino kiselina, beta karotena, pektina, kalija, folne kiseline, kalcija, cinka, željeza, mangana, fosfora i natrija. Dobro je znati i da vitamin C brzo gubi svoja svojstva ako je duže vrijeme izložen zraku, tako da naranču pojedite brzo nakon što ju ogulite. Ujedno miris naranče uvelike doprinosi podizanju raspoloženja pa ju se često upotrebljava u aromaterapiji. Nekada su naranče bile jako skupe te su se jele samo kao božićna poslastica. Danas su na svu sreću svima dostupne.
Bundeva
Možda najčešće korišten jesenski i zimski plod, bundeva se može pripremati na različite načine, bilo to kuhanje, pečenje, kao pita, juha ili nadjev, gdje će ona uvijek zadržati svoj originalan okus i čar. Ključni sastojak bundeve je beta - karoten. Smatra se da ima višestruko zaštitno djelovanje za naš organizam. Blokira formiranje slobodnih radikala i tako sprečava oštećenja DNA strukture te djeluje kao jak antioksidans. Dnevna doza beta - karotena od otprilike 7 - 10 mg, smanjuje rizik od pojave raka grla, jednjaka, želuca i grlića maternice. U narodnoj i službenoj medicini, bundeva je prije svega poznata kao izvrsna namirnica za osobe sa bolesnim želucem i crijevima. Izvrstan je diuretik. Sjemenke bundeve imaju neusporedivo veću vrijednost od mesnatog dijela ploda.
Batat
Još jedna namirnica bogata beta - karotenom je batat ili takozvani slatki krumpir. Smatra se da oko 200 g batata daje istu količinu beta - karotena kao i 5 kg brokule. Ne sadrži masti i kolesterol te daje velike količine energije, a da pri tome ne pridonosi debljanju. Složena vlakna i ugljikohidrati u njegovom sastavu omogućuju polagano i postupno oslobađanje šećera te njegovu apsorpciju u krvotok. Stoga se preporučuje osobama koje zbog pretilosti, srčanih problema i dijabetesa moraju paziti na prehranu.
Grah
Grah je prije svega bogat vlaknima. Smatra se da je jedna šalica kuhanog graha dovoljna da zadovolji naše dnevne potrebe. Niz zdravih proteina, vlakana, minerala i vitamina čine ga izuzetno zdravom namirnicom. Pokazalo se da crni grah zapravo jako dobro brine o zdravlju probavnog sustava, a prije svega debelog crijeva. Prepun je hranjivih tvari kao što su proteini, vitamini B9 i B1, fosfor, željezo, mangan i molibden.
Kupus
Ono po čemu je kupus karakterističan je velika količina vitamina C, kojeg sadrži čak duplo više nego naranča. Zato je omiljeno jelo u juhama, varivima i novogodišnjim jelima kao kiseli kupus kada pomaže bržoj detoksikaciji organizma. Ujedno je i odlična preventiva tijekom sezone gripe jer je bogat i vitaminima C, K, B6 i A.

Češnjak

Posljednja namirnica koju navodimo, s razlogom zvana super namirnicom jer sadrži 200tinjak aktivnih tvari - češnjak je bogat eteričnim uljima koja sadrže sumpor, vitaminima (A, B1, B2 i C), mineralima (kalijem, željezom, jodom, kalcijem, selenom i fosforom), sadrži aminokiseline, enzime, polioze poput inzulina, adenozina i alicina. U starom Rimu Plinije Stariji govorio je: "Nema bolesti koja se pred češnjakom neće povući." Dokazano je da ima jaka antivirusna, antibakterijska i antifungalna svojstva. Snažan je aktioksidans, djeluje protuupalno i odlično djeluje na imunitet!