Hripavac: Kod djece zna voditi čak do smrtonosne upale pluća

Hripavac (pertussis) zovu i magarećim ili velikim kašljem. To je vrlo zarazna infekcija koju izaziva bakterija Bordetella pertussis - u tijelo ulazi udisanjem sitnih kapljica koje netko tko je zaražen iskašljava. Ta bakterija potom dovodi do jakog kašlja čija svaka epizoda završava vrlo dubokim, glasnim udisajem.

Nekada je broj oboljelih bio puno veći no drastično se smanjio nakon uvođenja cjepiva koji se djeci obično daje zajedno s onima protiv difterije i tetanusa.

- Hripavac, nekoć pošast u SAD-u i dalje jedan od najvećih zdravstvenih problema u svijetu, ponovno je učestao tijekom kasnih 1980-ih. Lokalne epidemije vraćaju se svake 2 do 4 godine. Od hripavca se može oboljeti bilo kada, no oko polovice svih slučajeva događa se u djece ispod 4 godine. Prvi napad hripavca ne ostavlja uvijek punu doživotnu otpornost, ali je druga epizoda, ako do nje dođe, obično blaga pa nerijetko ostaje neprepoznata kao pertusis - objašnjeno je u MDS medicinskom priručniku.

Simptomi se najčešće javljaju sedam do deset dana nakon zaraze. Bakterije počinju napadati sluznicu ždrijela, dušnika i dišnih putova te dolazi do povećanog izlučivanja sluzi.

- Sluz je u početku rijetka, no kasnije postaje gustom i ljepljivom. Bolest traje oko 6 tjedana prolazeći kroz 3 stadija: kataralni (blagi simptomi prehlade), paroksizmalni (teški napadi kašlja) i rekonvalescentni (postupni oporavak). Oboljeli od hripavca obično prestaje biti zarazan nakon 3. tjedna bolesti - piše u MDS medicinskom priručniku.

- Napadi suhog, grčevitog kašlja koji se karakterizira nizom uzastopnih iskašljaja nakon čega slijedi snažan, zvučan udisaj, tipičan je za hripavac. Ovakav kašalj može biti popraćen crvenilom lica i povraćanjem, osobito u dojenčadi i male djece. Kašalj u napadima uz povraćanje ili bez njega može se javiti i kod nekih bolesti dišnog sustava uzrokovanih virusima, te kod cistične fibroze - objašnjavaju na internetskoj stranici Poliklinike Dr. Sabol.

Hripavac se može zamijeniti s bronhitisom, gripom ili čak tuberkulozom, jer imaju slične simptome. Zato je važno da liječnik uzme briseve iz nosa i ždrijela oboljelog i pošalje ih na analizu. Hripavac se liječi antibioticima.

Što se sve može dogoditi oboljelima ne prođe li liječenje kako treba, objašnjeno je u MDS medicinskom priručniku:

"Najčešće komplikacije zahvaćaju dišne putove. Dojenčad je osobito ugrožena hipoksemijom koja nastaje zbog prekida u disanju (apneja) ili napada kašlja. Djeca mogu dobiti upalu pluća, koja može biti smrtonosna. Za vrijeme napada kašlja zrak se iz pluća može protisnuti u okolna tkiva, ili plućno krilo može prsnuti i kolabirati (pneumotoraks).

Teški kašalj može uzrokovati krvarenje u oko, sluznice i ponekad kožu ili mozak. S donje strane jezika može nastati vrijed ako je tijekom kašlja jezik pritisnut na donje zube. Ponekad kašljanje može prouzročiti izvrtanje debelog crijeva prema van (rektalni prolaps) ili pupčanu herniju koja se vidi kao izbočina.

Konvulzije se mogu pojaviti u dojenčadi, no rijetke su u starije djece. Krvarenje, edem ili upala mozga mogu prouzročiti oštećenje i duševnu zaostalost, kljenut ili druge neurološke probleme. Upale uha (otitis media) također su česte uz hripavac.

Velika većina djece s hripavcem potpuno se oporavi, premda sporo. Oko 1 do 2 posto djece mlađe od 12 mjeseci umire. Bolest može biti vrlo ozbiljna u svakog djeteta ispod 2 godine, dok je obično problematična, no rijetko ozbiljna, u starije djece i odraslih.

Teško bolesna dojenčad obično se hospitalizira zbog potrebe za medicinskom njegom i dodatnim kisikom; mogu zatrebati i intenzivno liječenje. Dojenčad obično leži u zamračenoj, mirnoj sobi i ne ometa ih se bez potrebe. Uznemirivanje može izazvati napad kašlja i poremećaj disanja. Starija djeca koja imaju blagu bolest ne trebaju ležati u krevetu."