Hernija (kila) na hrskavici vratnog kralješka
Hrskavica je jastučić za ublažavanje udarca, što možemo usporediti s gumom koja se nalazi između tvrdih tijela kralježaka. Glavni zadatak hrskavice je zaštititi kralježnicu od uzdužnih udaraca (amortizeri) koji omogućuju mobilnost kralježnice, tj. gibanje.
Hrskavica se sastoji od čvrstog vanjskog omota u kojem se nalazi želatinasta smjesa. Nažalost, ovo idealno stanje se starenjem pogoršava. Vanjski čvrsti omot hrskavice do kraja tridesetih godina popuca, i želatinasta smjesa postaje suha, više ne može obavljati svoju funkciju. Ovaj proces ubrzaju: pušenje, dizanje pri lošem položaju tijela, prekomjerna težina, mikrotraume koje se ponavljaju (npr. sport i igre s loptom...).
Ako čovjek ove stvari izbjegava i pored toga jača svoje trbušne i leđne mišiće, tada smanjuje rizik od nastanka kile. Gel, koji se nalazi u unutrašnjosti hrskavice pod opterećenjem pritišće popucani vanjski prsten ispred sebe, ili čak probija prema kralježnici (kanalu). Ovo prodiranje smanjuje raspoloživi prostor za moždinu i živce kralježnice (pritišće ih), time izaziva upalu, što dovodi do još većeg smanjivanja prostora. Ovo smanjivanje prostora uzrokuje bolove.
Na kralježnici bilo gdje može nastati kila, ali vjerojatnost nastanka na pojedinim dijelovima kralježnice je različita. Vratnu kralježnicu čini sedam kralježaka, na kojima rjeđe nastaje kila, u odnosu na slabinski dio. Takozvani "bič efekt" ili "udarac" događa se najčešće pri prometnim nezgodama. Kod naglog kočenja uslijed sile inercije dolazi do uganuća vratnih kralježaka, što u teškim situacijama može uzrokovati i prijelom kralješka, a u slučaju manje inercije dolazi do kidanja hrskavice.
Simptomi
Najkarakterističniji simptom je oštra probadajuća bol, koji kreće iz bolesnog predjela kralježnice prema rukama. Obično se radi samo o jednom ekstremitetu, ali problemi mogu nastati u oba. Karakteristična su i ograničenja gibanja dijela kralježnice, uslijed jakih bolova te grčeva mišića, koji stabiliziraju kralježnicu, dolazi do iskrivljenja kralježnice te se može pojaviti i glavobolja na predjelu potiljka. Mišićna snaga jednog ekstremiteta se može smanjiti i ruka može trnuti. U teškim situacijama kod bolesnika nastaju problemi s mokrenjem i sa stolicom također.
Kada nastaje kila na vratnim kralješcima, obično se jave bolovi u vratu i bolesnik se tuži na bolove čak i u gornjim ekstremitetima, na prostoru korijena živaca se javlja nesigurna bol, slična trncima. Karakteristično je i da se raspon gibanja vratne kralježnice smanjuje, jer je gibanje bolno, bolesnik glavu drži pomalo iskrivljeno, prema bolnoj strani, jer se tada korijen živaca, koji je pod pritiskom, donekle opusti. Liječnik može točno odrediti prema bolu, odnosno mjestu trnjenja, o kojem kralješku je riječ, u kojem pravcu se hrskavica izbočila. To često određuje težinu slučaja, da li ima opasnosti za moždinu. Bolovi nastali uslijed kile na vratnom kralješku, koji zrače prema gornjim ekstremitetima, u većini slučajeva konzervativnim liječenjem prolaze.
Elementi liječenja
Mirovanje, Schanz-ovratnik za fiksiranje vratne kralježnice, lijekovi za smanjenje upale, upotreba lijekova za opuštanje mišića, u slučaju tvrdokornih problema potreban je kompleksni reumatološki tretman.
Ako je "upala" prošla, možemo krenuti s umjerenom fizikalnom terapijom.
Potrbuške
- glavu okrećemo na stranu, naizmjence jedno pa drugo uho na strunjaču.
- slično prethodnoj vježbi, jednom s bradom, a nakon toga s čelom dotaknemo strunjaču.
Sjedeći, ravnim leđima, ako je potrebno s naslonom
- polako okrećemo glavom u stranu, skoro dotičemo ramena bradom - u oba smjera, naravno polako!
- glavu okrenuti u stranu, kao da s ušima dotičemo ramena, naravno i ovo radimo u oba smjera.
- lagano kruženje glavom, ali samo od ramena do ramena, prema natrag ne!
- ruke stavimo na struk, desnu ruku ispružimo u stranu, s dlanovima prema gore i pokušamo s glavom «pratiti» dlanove. Isto radimo i na lijevu stranu, i prema gore također.
Ponekad možemo postići dobar učinak ako ležimo na blagoj kosini, glava mora biti niže od nogu. Kralješci se tada "istežu" u suprotnom smjeru.
Hrskavica se sastoji od čvrstog vanjskog omota u kojem se nalazi želatinasta smjesa. Nažalost, ovo idealno stanje se starenjem pogoršava. Vanjski čvrsti omot hrskavice do kraja tridesetih godina popuca, i želatinasta smjesa postaje suha, više ne može obavljati svoju funkciju. Ovaj proces ubrzaju: pušenje, dizanje pri lošem položaju tijela, prekomjerna težina, mikrotraume koje se ponavljaju (npr. sport i igre s loptom...).
Ako čovjek ove stvari izbjegava i pored toga jača svoje trbušne i leđne mišiće, tada smanjuje rizik od nastanka kile. Gel, koji se nalazi u unutrašnjosti hrskavice pod opterećenjem pritišće popucani vanjski prsten ispred sebe, ili čak probija prema kralježnici (kanalu). Ovo prodiranje smanjuje raspoloživi prostor za moždinu i živce kralježnice (pritišće ih), time izaziva upalu, što dovodi do još većeg smanjivanja prostora. Ovo smanjivanje prostora uzrokuje bolove.
Na kralježnici bilo gdje može nastati kila, ali vjerojatnost nastanka na pojedinim dijelovima kralježnice je različita. Vratnu kralježnicu čini sedam kralježaka, na kojima rjeđe nastaje kila, u odnosu na slabinski dio. Takozvani "bič efekt" ili "udarac" događa se najčešće pri prometnim nezgodama. Kod naglog kočenja uslijed sile inercije dolazi do uganuća vratnih kralježaka, što u teškim situacijama može uzrokovati i prijelom kralješka, a u slučaju manje inercije dolazi do kidanja hrskavice.
Simptomi
Najkarakterističniji simptom je oštra probadajuća bol, koji kreće iz bolesnog predjela kralježnice prema rukama. Obično se radi samo o jednom ekstremitetu, ali problemi mogu nastati u oba. Karakteristična su i ograničenja gibanja dijela kralježnice, uslijed jakih bolova te grčeva mišića, koji stabiliziraju kralježnicu, dolazi do iskrivljenja kralježnice te se može pojaviti i glavobolja na predjelu potiljka. Mišićna snaga jednog ekstremiteta se može smanjiti i ruka može trnuti. U teškim situacijama kod bolesnika nastaju problemi s mokrenjem i sa stolicom također.
Kada nastaje kila na vratnim kralješcima, obično se jave bolovi u vratu i bolesnik se tuži na bolove čak i u gornjim ekstremitetima, na prostoru korijena živaca se javlja nesigurna bol, slična trncima. Karakteristično je i da se raspon gibanja vratne kralježnice smanjuje, jer je gibanje bolno, bolesnik glavu drži pomalo iskrivljeno, prema bolnoj strani, jer se tada korijen živaca, koji je pod pritiskom, donekle opusti. Liječnik može točno odrediti prema bolu, odnosno mjestu trnjenja, o kojem kralješku je riječ, u kojem pravcu se hrskavica izbočila. To često određuje težinu slučaja, da li ima opasnosti za moždinu. Bolovi nastali uslijed kile na vratnom kralješku, koji zrače prema gornjim ekstremitetima, u većini slučajeva konzervativnim liječenjem prolaze.
Elementi liječenja
Mirovanje, Schanz-ovratnik za fiksiranje vratne kralježnice, lijekovi za smanjenje upale, upotreba lijekova za opuštanje mišića, u slučaju tvrdokornih problema potreban je kompleksni reumatološki tretman.
Ako je "upala" prošla, možemo krenuti s umjerenom fizikalnom terapijom.
Potrbuške
- glavu okrećemo na stranu, naizmjence jedno pa drugo uho na strunjaču.
- slično prethodnoj vježbi, jednom s bradom, a nakon toga s čelom dotaknemo strunjaču.
Sjedeći, ravnim leđima, ako je potrebno s naslonom
- polako okrećemo glavom u stranu, skoro dotičemo ramena bradom - u oba smjera, naravno polako!
- glavu okrenuti u stranu, kao da s ušima dotičemo ramena, naravno i ovo radimo u oba smjera.
- lagano kruženje glavom, ali samo od ramena do ramena, prema natrag ne!
- ruke stavimo na struk, desnu ruku ispružimo u stranu, s dlanovima prema gore i pokušamo s glavom «pratiti» dlanove. Isto radimo i na lijevu stranu, i prema gore također.
Ponekad možemo postići dobar učinak ako ležimo na blagoj kosini, glava mora biti niže od nogu. Kralješci se tada "istežu" u suprotnom smjeru.
Izvor: Building-body
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vezani članci