Dokazano je da su tumori vrlo stara pojava
Međunarodni tim znanstvenika dokazao je da su tumori vrlo stara pojava, a rad koji je objavljen u uglednom časopisu Nature Communication danas je predstavio voditelj tima, hrvatski evolucijski genetičar Tomislav Domazet Lošo.
Borba protiv tumora bila je ograničena, a dokaz da su tumori sistemska bolest nastala prije 600 milijuna godina otkriva nam gdje treba gledati i pomaže da postavimo novu strategiju borbe protiv njih, rekao je znanstveni savjetnik Instituta Ruđer Bošković i docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Domazet Lošo.
Otkriveno je postojanje prirodnog tumora na ženskim polipima hidre (životinjice koja živi u vodi), koji nalikuju raku jajnika kod ljudi, kaže Domazet - Lošo dodajući da je problem veći nego što se mislilo.
Metoda genomske filostratigrafije, koju je Domazet Lošo izumio zajedno s njemačkim evolucijskim biologom Tautzeom Diethardom, predvidjela je postojanje starih tumora, a danas predstavljeno istraživanje ih je izravno potvrdilo.
Posebno je zanimljivo što se kod hidra matične stanice nikada ne prestaju razmožavati i nema pojava starenja kao kod drugih organizama, kazao je Domazet Lošo.
Oštro je kritizirao hrvatsku znanstvenu politiku, ne samo zbog niskih izdvajanja za znanost, nego jer je, prema njegovim riječima, zakonski i stručno prilagođena za mediokretite, a ne za znanstvenu izvrsnost.
Ja s ovim rezultatima ne mogu postati redoviti profesor nego tek docent, požalio se Domazet Lošo.
Znanstveni časopis Nature Communications ima visok faktor odjeka, 10.015, znatno viši od hrvatskih časopisa čiji se faktori odjeka, prema objavi na webu Instituta Ruđer Bošković iz 2011. godine, kreću od 0,04 do 1,7. Pet vodećih časopisa u svijetu imaju faktor odjeka od 30 i 50.
Domazet Lošo zahvalio je Gradu Zagrebu koji će financirati projekt istraživanja tumora na tzv. biofimovima, što je nastavak istraživanja tumora objavljenog u časopisu Nature Communications.
Tomislav Domazet Lošo (Split, 1974.) diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1997. godine, a 2003. doktorirao genetiku na Institutu za genetiku Sveučilišta u Kölnu.
Godine 2007. otkrio je metodu genomske filostratigrafije koja pokazuje da svaki danas živući organizam u svom genomu nosi zapis o svojoj evolucijskoj povijesti.
Hina
Vezani članci