Depresija ima i “fizički” izvor
Britanski i kineski znanstvenici, uz pomoć magnetske rezonance, u nedavnoj studiji došli su do zaključka da depresija nije samo duševno stanje, nego postoji i 'fizički' izvor depresije povezan s funkcioniranjem orbitofrontalnog korteksa (OFC), dijela mozga koji upravlja procesima motivacije i odlučivanja.
Rezultati skeniranja mozga više od 900 osoba pokazali su da su osjećaj tuge, niskog samopouzdanja, anksioznosti, praznine, beznađa, zabrinutosti, bespomoćnosti, kroničnog umora, osjećaja bezvrijednosti..., povezani s funkcioniranjem prednje regije mozga (OFC), ključnoga dijela moždanog emocionalnog sustava. Kada ondje dođe do poremećaja i najmanje odluke postaju problem, podsjećaju znanstvenici.
"Rezultati studije u kombinaciji s brojnim podacima koje smo prikupili iz raznih provedenih istraživanja, omogućili su nam da lociramo ishodište depresije. Oni bi nam trebali otvoriti nove smjernice za učinkovitiju terapiju u liječenju ove teške bolesti u vrlo skoroj budućnosti", kazao je profesor Jianfeng Feng, s britanskog sveučilišta u Warwicku, koji surađuje s kineskim sveučilištem Fudan.
Da bi izolirao moždane mehanizme povezane s depresijom Fengov tim je angažirao 909 dobrovoljaca koji su podvrgnuti magnetskoj rezonanci (MRI). Od njih je 421 sudioniku postavljena dijagnoza velikoga depresivnog poremećaja ili depresije. Kontrolnu grupu činilo je preostalih 488 ispitanika.
Snimke su pokazale da je depresija povezana sa živčanom aktivnošću dvaju različitih dijelova orbitofrontalnog korteksa (OFC) - lateralnog (bočnog) i medijalnog (srednjeg) OFC-a.
Medijalni OFC postaje aktivan u trenutku kada primamo nagrade. Drugim riječima, kada se dogodi nešto dobro medijalni OFC počinje funkcionirati i zbog toga se osjećamo dobro.
No MRI je kod sudionika studije s dijagnozom depresije pokazao slabiju živčanu povezanost između medijalnog OFC-a i sustava pamćenja u hipokampusu, području mozga u obliku potkove, koje igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno.
Nije u potpunosti jasno zbog čega je tako, no znanstvenici pretpostavljaju da je depresivnim osobama zamršenije prizvati pozitivna sjećanja.
Osim slabije živčane povezanosti s medijalnim OFC-om, kod pacijenata s depresijom evidentirana je i snažnija živčana povezanost s lateralnim OFC-om koji se aktivira u slučaju 'nenagrađivanja', poput primjerice kažnjavanja.
Rezultati istraživanja upućuju na to da pojačana moždana aktivnost u lateralnom OFC-u znači da je depresivnima jednostavnije prisjećati se negativnih iskustava, odnosno da im je mnogo teže osjećati se dobro u vlastitoj koži, a zbog smanjene aktivnosti medijalnog OFC-a teže im je procesuirati sretna i pozitivna sjećanja.
Bolje razumijevanje ishodišnih fizičkih uzroka depresije moglo bi dovesti do velike razlike u liječenju bolesti, jer dosadašnje metode liječenja antidepresivima, pri čemu se primjenjuje metoda pokušaja i promašaja, nisu učinkovite. Naime, oko 50 posto pacijenata ne reagira na prvi propisani antidepresiv. Ovim saznanjem britanski i kineski znanstvenici žele upozoriti na važnost otkrivanja i primjene personaliziranih lijekova koji će djelovati na orbitofrontalni korteks i njegove dvije subregije da bi rezultati liječenja bili učinkovitiji.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a kada govorimo isključivo o ženskoj populaciji, posrijedi je zdravstveni problem broj jedan.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Brain".
Rezultati skeniranja mozga više od 900 osoba pokazali su da su osjećaj tuge, niskog samopouzdanja, anksioznosti, praznine, beznađa, zabrinutosti, bespomoćnosti, kroničnog umora, osjećaja bezvrijednosti..., povezani s funkcioniranjem prednje regije mozga (OFC), ključnoga dijela moždanog emocionalnog sustava. Kada ondje dođe do poremećaja i najmanje odluke postaju problem, podsjećaju znanstvenici.
"Rezultati studije u kombinaciji s brojnim podacima koje smo prikupili iz raznih provedenih istraživanja, omogućili su nam da lociramo ishodište depresije. Oni bi nam trebali otvoriti nove smjernice za učinkovitiju terapiju u liječenju ove teške bolesti u vrlo skoroj budućnosti", kazao je profesor Jianfeng Feng, s britanskog sveučilišta u Warwicku, koji surađuje s kineskim sveučilištem Fudan.
Da bi izolirao moždane mehanizme povezane s depresijom Fengov tim je angažirao 909 dobrovoljaca koji su podvrgnuti magnetskoj rezonanci (MRI). Od njih je 421 sudioniku postavljena dijagnoza velikoga depresivnog poremećaja ili depresije. Kontrolnu grupu činilo je preostalih 488 ispitanika.
Snimke su pokazale da je depresija povezana sa živčanom aktivnošću dvaju različitih dijelova orbitofrontalnog korteksa (OFC) - lateralnog (bočnog) i medijalnog (srednjeg) OFC-a.
Medijalni OFC postaje aktivan u trenutku kada primamo nagrade. Drugim riječima, kada se dogodi nešto dobro medijalni OFC počinje funkcionirati i zbog toga se osjećamo dobro.
No MRI je kod sudionika studije s dijagnozom depresije pokazao slabiju živčanu povezanost između medijalnog OFC-a i sustava pamćenja u hipokampusu, području mozga u obliku potkove, koje igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno.
Nije u potpunosti jasno zbog čega je tako, no znanstvenici pretpostavljaju da je depresivnim osobama zamršenije prizvati pozitivna sjećanja.
Osim slabije živčane povezanosti s medijalnim OFC-om, kod pacijenata s depresijom evidentirana je i snažnija živčana povezanost s lateralnim OFC-om koji se aktivira u slučaju 'nenagrađivanja', poput primjerice kažnjavanja.
Rezultati istraživanja upućuju na to da pojačana moždana aktivnost u lateralnom OFC-u znači da je depresivnima jednostavnije prisjećati se negativnih iskustava, odnosno da im je mnogo teže osjećati se dobro u vlastitoj koži, a zbog smanjene aktivnosti medijalnog OFC-a teže im je procesuirati sretna i pozitivna sjećanja.
Bolje razumijevanje ishodišnih fizičkih uzroka depresije moglo bi dovesti do velike razlike u liječenju bolesti, jer dosadašnje metode liječenja antidepresivima, pri čemu se primjenjuje metoda pokušaja i promašaja, nisu učinkovite. Naime, oko 50 posto pacijenata ne reagira na prvi propisani antidepresiv. Ovim saznanjem britanski i kineski znanstvenici žele upozoriti na važnost otkrivanja i primjene personaliziranih lijekova koji će djelovati na orbitofrontalni korteks i njegove dvije subregije da bi rezultati liječenja bili učinkovitiji.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a kada govorimo isključivo o ženskoj populaciji, posrijedi je zdravstveni problem broj jedan.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Brain".
Hina
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vezani članci