Biljke liječe: Kesten
S druge strane, pitomi kesten, koji nažalost nije za jelo niti nema nikakva ljekovita svojstva. Pitomi (hibridni) se obično sade po parkovima kao ukrasno drvo, a ljudi ih često krivo imenuju u "divlje", jer nisu jestivi. Naziv "divlji" imaju samonikle biljke u prirodi, a "pitome" su one cijepljene ili genetski modificirane. Nažalost pitomi kesten ima lijep veliki plod te prekrasne cvjetove ali nije upotrebljiv osim za ukras.
OPIS:
Opis: Kestenovo drvo slično je hrastu, vrlo je cijenjeno i kvalitetno te može doživjeti 500 godina.
Najstarije drvo kestena, zvano "Sto konja", nalazi se na sicilijskoj planini Etna i vjeruje se da je staro između 2000 i 4000 godina. U prošlosti su ga, kao i danas, jeli pečenog i kuhanog, a od mljevenog kestena pravili su napitak koji je služio kao nadomjestak za kavu. Od kestenova meda pripremali su medenu rakiju i medicu.
Legenda kaže da je grčka vojska preživljavala na kestenju tijekom povlačenja iz Male Azije 401. godine prije Krista.
Ovi orašasti plodovi, zbog hranjivosti su davani siromašnima u Francuskoj za blagdan Sv. Martina, a u Toskani se tradicionalno jedu na dan Sv. Simona.
Gorski kesten, kostanj ili marun, imena su vrlo traženog ploda koji dozrijeva u ovo vrijeme. Kesten inače, doživi i do 500 godina i teško je reći gdje mu je domovina jer raste samoniklo u mnogim područjima umjerene klime. U nas su najpoznatija staništa kestena na padinama Učke (Lovran, Opatija, Veprinac, Poljane, Dobreč), gdje raste od davnina, kao vrsta cijepljena s plemkama maruna. Kestenovo drvo širom svijeta rabi se za izradu raznih alatki, bačava, kolaca i sličnih.
Kestenovo stablo naraste i do 20-30 metara. Kora stabla je glatka i sivosmeđa. Lijepa, razvijena krošnja s velikim duguljastim i linearnim, usko ovalnim, listovima koji su grubo-krupno nazubljeni, s lica goli a na naličju dlakavi, prepoznatljive su ljepote u proljeće, kao i u jesen kad listovi požute. A ljeti nema ljepšeg hlada od onog pod kestenom!
Cvjetovi izbijaju u lipnju na dugim žućkastim resama koje stoje uspravno, tvore muške cvjetove a ženski se razvijaju na dnu klasa ili u pazušcima listova. Korijen sa žilom srčanicom dubok je i razvijen. Plod kestena smješten je u veliki bodljikavi tobolac koji u jesen pukne te iz njega ispadaju do 3 prekrasna ploda (nepucavci) glatke i sjajne kore boje mahagonija.
Vrijeme cvatnje mu je u svibnju i lipnju. Kesten nema neki naručiti miris, no plod mu je vrlo ukusan. Sabire se u listopadu, a u pučkoj medicini se koriste i mladi listovi i kora u proljeće, te rese, koje valja brzo sušiti.
Ljekoviti sadržaj:
Plod sadrži 25-40% škroba, 15-20% šećera, 4% bjelančevina, 2% masti i oko 40% vode, gamaaminomaslačnu kiselinu, vitamine najviše B1, a vitamina C 5mg, zatim kalij, kalcij, fosfor, natrij i željezo. Lišće i kora sadrže 95% tanina, smolu, pektin i flavonoide, vitamin K. Energetska vrijednost na 100 mg ima 814 kJ ili 194 kal.
Energetska i nutritivna vrijednost:
Kestenima se pripisuju ljekovita svojstva, a zbog velike energetske vrijednosti posebno se preporučuju sportašima i djeci. Pomažu kod bubrežnih i probavnih tegoba, čaj od kestena sjajno djeluje u ublažavanju simptoma astme i bronhitisa, a mogu se jesti i u juhi i salatama Iako je plod kestena vrlo hranjiv, dosta se teško probavlja. U 100 g sirovog kestena nalazi se: 2 g masti, 8,1 g dijetalnih vlakana, 2 g proteina i 45 g ugljikohidrata.
Od minerala najzastupljeniji su natrij i kalij, a od vitamina vitamin C i B12.
Kesten je namirnica svojstvena mirisa i blagog slatkastog okusa sa širokom primjenom u kulinarstvu i konditorstvu. Od ostalih orašastih plodova razlikuje se nižim udjelom masti, visokim udjelom škroba i jedini sadrži vitamin C.
Za razliku od plodova oraha, lijeske i bukve, kojima je glavni sastojak masno ulje, glavni sastavni dio kestena je škrob, kojeg u sirovu sjemenu ima oko 44 %. Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti brašno koje se, samo ili pomiješano s brašnom žitarica, koristi za pravljenje kruha i peciva. Brašno od kestena, zbog svoje lake probavljivosti, pogodno je u prehrani starijih osoba i djece.
Kesten također sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamin A i C. Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar, mangan. Budući da je bogat kalijem a siromašan natrijem, preporučuje se u dijeti bolesnika s bubrežnim i kardiovaskularnim oboljenjima.
Kesten je namirnica visoke energetske vrijednosti; 100 grama pečenog kestena sadrži 245 kcal. Pečeni ili kuhani kesteni vrlo su omiljeno i ukusno jelo, osobito oni od velikih i oplemenjenih vrsta (maruni). Pečeni kesten ima veću energetsku vrijednost, veću količinu bjelančevina, masti, vitamina i dvostruko veću količinu ugljikohidrata. Isto tako sadrži vitamin E i fitokemikalije koji nisu zastupljeni u kuhanom kestenu. Kuhani kesten sadrži veću količinu mineralnih sastojaka.
Uz ostale prednosti konzumiranja pitomog kestena poznato je osobito ljekovito djelovanje divljeg kestena; koji, za razliku od pitomog, nije jestiv zbog izrazito gorkog okusa. Sjeme divljeg kestena sadrži: 40-60 % škroba, 8-28 % sirovog saponina (escina), oko 9 % šećera, 8-10 % bjelančevina, 2,5-7 % masnog ulja, oko 2% tanina, flavonske, kumarinske derivate i druge sastojke.
Isto tako sadrži vitamine B1, C i K, te nešto mineralnih soli. Upotrebljava se za dobivanje škroba iz kojega se nakon hidrolizacije u šećer i fermentacije može dobiti alkohol ili mliječna kiselina. Saponin izoliran iz sjemena može se koristiti za pranje, njegu kose, i izradu drugih kozmetičkih preparata, pa i kao sastojak u aparatima za gašenje požara.
Zbog svojih ljekovitih sastojaka (flavonidi, kumarini, saponozidi) koristi se u proizvodnji farmaceutskih preparata - prvenstveno za liječenje venoznih oboljenja, prije svega proširenih vena, hemoroida, tromboflebitisa i dr.
Poput oraha i badema, ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu. Kesten ima antiseptična i antianemična svojstva i spada u energetski visokovrijedno voće, kao regenerator minerala, a djeluje i osvježavajuće na organizam. Može se jesti svjež, pečen, kuhan, pržen, kuhan kao pire, a može se koristiti i kao brašno za spravljanje raznih slastica.
Ljekovito djelovanje:
Kesten predstavlja izvrsnu namirnicu visoke kalorične vrijednosti. Ljubitelji kestena mogu se samo razlikovati u mišljenju oko pitanja je li bolji kuhani ili pečeni kesten.
- Kesten jača organizam, pa je preporučljiv svim osobama kojima je potreban brzi oporavak, kao što su slabašna djeca, osobe starije dobi, rekonvalescenti, sportaši... (preporučuje im se i kruh od kestenova brašna)
- Budući da je teško probavljiv treba ga uzimati s oprezom.
- U pučkoj medicini od listova kestena priprema se čaj protiv kašlja hripavca, te za iskašljavanje katara.
- Čaj od listova koristi se za grgljanje i za ispiranje grla i posjekotina i rana.
- Rese pitomog kestena koriste se za zaustavljanje proljeva i krvarenja, kod vanjskih ozljeda kože u koju se svrhu, ako nema resa, može pripremiti i čaj od kore stabla pitomog kestena.
- Od sušenih tobolaca tj vanjskog omotača ploda, istuče se prah koji može zamijeniti rese i koru.
- Kuhani plodovi djeluju na pročišćavanje krvi, naručito kad se radi o povećanoj mokraćnoj kiselini te se preporučuje oboljelim osobama od gihta i reume.
- Kesten se preporučuje, jer nema fruktoze i glukoze i dijabetičarima i vegetarijancima a svima kao nadasve dobra prirodna hrana.
- Med od pitomog kestena je poznati lijek za oboljenja unutarnjih organa, pogotovo za želudac, crijeva i jetru, te za dišne organe. U prodaji se može naći i kestenovo brašno koje možemo miješati sa ostalim brašnima od žitarica.
Ljekovitost:
Čaj od lista kestena (Castaneae folium) u narodnoj se medicini upotrebljava kod liječenja hripavca, bronhitisa, astme i sličnih tegoba s dišnim organima.
Kora kestena (Castaneae cortex) i drvo (Castaneae lignum) bogati su taninom (sadrže više od 10 % tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi.
Kupovanje i čuvanje: Kod kupovine kestena obratite pozornost da su plodovi veći, sjajni, bez rupica na ljusci, što je znak da nema raznih ličinki. Kad ih stavite u ruku, težina im mora odgovarati veličini, a ne smiju imati šuplji zvuk kada ih tresete.
Čuvajte ih na hladnom mjestu do 2 tjedna. Ukoliko se na nekim kestenima pojave rupice, kesten preberite i odbacite one s rupicama jer će vam inače propasti sav kesten.
Čaj:
Potrebno je 100g listova i 1l vode.
Priprema: Listove kuhati oko 15 minuta na laganoj vatri, poklopiti i nakon pola sata procijediti. Uporaba: Piti po 1 dl čaja u toku dana kod dišnih problema, zaslađenog s medom.
Napomena: Čajem se mogu ispirati kožne nečistoće i grgljati kod problema s usnom šupljinom i grlom.
Tinktura načinjena od dijelova ove biljke pokazala se vrlo djelotvornom protiv hemeroida. Općenito kesten pozitivno utječe na vene.
Kestenov med je vrlo zdrav i pospješuje cirkulaciju, štiti jetru, pomaže kod gastritisa, anemije te fizičke i intelektualne iscrpljenosti.
Kora kestena i drvo bogati su taninom (sadrže više od 10 % tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi (sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože).
Rese kestena koriste se za zaustavljanje proljeva i krvarenja te kod vanjskih ozljeda kože.
Kulinarstvo:
Pečeni kesten sadrži više vitamina, a kuhani veću količinu mineralnih sastojaka
Od kestena se pripremaju mnoga jela, a najpoznatija su juha, pire i gulaš od kestena, te razne slastice.
Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti brašno koje se, samo ili pomiješano s brašnom žitarica, koristi za pravljenje kruha i peciva.
Priprema jela s kestenom:
Kesteni pečeni na otvorenoj vatri dočaravaju duh jeseni.
Oguljeni kesteni mogu se kuhati, poširati u crvenom vinu ili mlijeku ili pak pirjati na maslacu za ukrašavanje jela. Pire od kestena može se dodati u juhu ili u umake koji se poslužuju uz divljač. Ujedno, kesten pire s dodatkom šećera i šlaga pretvara se u omiljenu zimsku slasticu. Od kestena se dobiva i brašno koje se upotrijebljava kod pripreme kolača, osobito kod Talijana i Francuza.
Juha od kestena:
Sastojci: 3 žlice ulja, 1 mljevena mrkva, 1 mljeveno rebro celera, 1 mljeveni luk, 6 šalica povrtnog temeljca, 1/4 šalice nasjeckanog svježeg peršina, 1/4 žličice klinčića, 2 lista lovora, pola kile oguljenih pečenih kestena, 1/4 šalice nezaslađenog sojinog mlijeka, sol i papar
Priprema:
Lagano pirjajte mrkvu, celer i luk 8 do 10 minuta. Dodajte povrtni temeljac i dobro promiješajte. Dodajte peršin, klinčić, lovor i kestenje. Dok zavrije, pustite da se kuha oko 30 minuta. Nakon toga izmiješajte juhu, dodajte sojino mlijeko i pustite da opet zavrije. Posolite i popaprite.
Kod kupovine kestena obratite pozornost da su plodovi veći, sjajni, bez rupica na ljusci i čuvajte ih na hladnom mjestu do 2 tjedna.
I za naše gospodarstvo:
Domaći je kesten (Castanea Sativa) je u nas bio dosta raširen, no napala ga je bolest pod nazivom kestenov rak (Endothia Parasitica), koja je uništila dosta stabala. No, stučnjaci na tom području su istraživačkim radom uzgojili sorte kestena koje su otporne na tu bolest.
To su japanske sorte koje potječu od vrste Castanea Crenata, a zanimljive su radi velike otpornosti kestenovom raku, no zahtjevnije su zbog klime i slabije rastu, pa kod nas ne uspjevaju najbolje. Zbog tih nedostataka, stučnjaci su uzgojili europsko - japanske sorte križanjem sorte Castanea Sativa sa sortom Castanea Crenata. Navedene sorte marona odlikuje otpornost kestenovom raku, bujnost u odnosu na japanske sorte, brza i obilna rodnost, te velika debljina plodova. Neke sorte marona dozorijevaju ponešto prije europskih sorti, stoga na tržištu plodovi dosižu dvostruku cijenu u odnosu na sitniji domaći kesten. Najprimjereniji položaj za kesten je položaj koji je osvjetljen i s kojeg voda dobro otječe, s rahlim tlom bogatim humusom, i što je važno, blago kiselim. Prilikom sadnje, sadne jame moraju biti nešto veće. Potrebno je osigurati dovoljnu količinu humusa, a primjerena je zemlja koju uzimamo ispod starih kestena, kojoj dodajemo dodatnu kiseli treset obogaćenu domaćim uzorelim stajskim gnojem. Izbjegavamo vapno i vapnene dodatke, jer na takvim mjestima kesten slabije uspijeva. Iako je kesten šumska biljka, dobro reagira na gnojenje azotom, a možemo mu dodati nešto fosfora i kalija.
Sorte:
Kesten maroni sorta PRECOCE MIGOULE, drvo je srednjeg rasta, s otvorenom krošnjom, brzom i dobrom rodnošću, s ježincem u kojem su dva do tri normalno razvijena ploda, debela i svjetlo mahagonijeve boje. Dozorijeva nakon 15. rujna.
Kesten maroni sorta BUCHE DE BETIZAC, drvo je srednje bujnog i okomitijeg rasta. Rodi dobro i redovito, a u ježincu su po dva debela ploda, tamno crvenkase kestenjaste boje. Dozorijeva krajem rujna.
Kesten maroni sorta MARSOL, raste bujno i okomito. Rodnost je dobra, u ježincu su dva do tri ploda, srednje debela do debela, sjajne crvenkaste boje. Dozorijeva početkom listopada.
Kesten maroni sorta MARAVAL, srednje je bujno, okomitog rasta. U ježincu se nalazi jedan ili dva podeblja ploda sjajne tamno smeđe crvenkaste boje. Dozorijeva sredinom listopada.
Listanje kestena započinje u travnju. Kesten je jednodomna biljka, pri kojoj se na istom stablu nalaze razdvojeni muški i ženski cvjetovi. Ženski cvjetovi združeni su po 2 - 3 u grozdove i nalaze se na kraju listnih izdanaka. Muški cvjetovi združeni su u mačice i razvijaju se pri osnovi ljetnih izdanaka. Kesten cvate u lipnju i srpnju. Oprašivanje vrše vjetar i kukci, posebice pčele.
Kontraindikacije:
Kolača, torte, pirea i krema, moraju se odreći osobe sa slabim želucem, čirom na želucu, bolesnom žuči i s tegobama jetre.
Treba ga koristiti samo kada je sasvim zreo, dobro kuhan ili pečen. Ako ga jedete, onda kesten treba biti jedino jelo i izbjegavajte kombinacije sa drugom hranom kako bi se lakše probavio.
Izvor : koval.hr
Vezani članci