Apstinencija od društvenih mreža smanjuje stres

Nedavni skandal Facebooka s kompanijom Cambridge Analytica je natjerao mnogobrojne korisnike da preispitaju ulogu Facebooka u njihovim životima. Zbog zabrinutosti o čuvanju privatnosti, mnogi su izbrisali svoje Facebook profile što se odrazilo i na cijenu dionica te najpopularnije društvene mreže.

Sve se češće postavlja pitanje i je li prestanak korištenja društvenih mreža dobar za mentalno zdravlje. Znanstvenici sa Sveučilišta Queensland i Australskog katoličkog sveučilišta istraživali su mentalne nuspojave prestanka korištenja Facebooka u studiji nedavno objavljenoj u časopisu Journal of Social Psychology.

Eksperiment je analizirao 138 aktivnih korisnika Facebooka. Sudionici su tako bili podijeljeni u dvije skupine od kojih jedna nije koristila Facebook u periodu od 7 dana, dok je druga nastavila sa svakodnevnim korištenjem.

Nakon tih sedam dana su znanstvenici izmjerili koncentraciju hormona kortizola i percipiranu razinu stresa i sreće. Svakom su sudioniku postavili i niz pitanja o raspoloženju, životnom zadovoljstvu i usamljenosti.

Pokazalo se kako su članovi skupine koja nije koristila Facebook 7 dana imali manje izmjerene razine kortizola u odnosu na članove druge skupine.

Mnogi korisnici su svejedno jedva čekali da se vrate korištenju Facebooka bez obzira na to što izaziva stres. Drugim riječima, osjećali su se kao da "propuštaju nešto važno".

"Ne znamo koliko dugo vremena je potrebno da se koncentracija kortizola smanji ili kad bi se počela ponovno povećavati prije nego što se netko odluči ponovno vratiti na Facebook.

Drugim riječima, moguće je kako apstinencija od Facebooka na nekoliko dana smanjuje stres, no kako sve više vremena prolazi osoba počinje osjećati kako nešto propušta i razina kortizola se ponovno povećava," pojašnjava vodeći autor studije Eric Vanman.

Vanman i kolege drže da navedeni efekti nisu jedinstveni samo za Facebook (nego i za druge društvene mreže), ali naglašavaju da je neophodna puno veća studija.