Koji je vaš ‘kvocijent sreće’?

Naime, znanstvenici objašnjavaju da se svatko rađa s genetskim zadanim raspoloženjem, na koje mogu donekle utjecati i životne okolnosti, no u konačnici svi se vraćamo svojim zadanim vrijednostima: nesretni ljudi su potišteni, a veseli u svojoj vedrini pronalaze životni smisao.

Prema mišljenju molekularnog biologa Deana Hammera iz Američkog državnog instituta za rak o tome ‘kako će se netko osjećati u sljedećih 10 godina, ovisi čak 80 posto o njegovim genima'.

Medicinska istraživanja objašnjavaju kako količina sreće u životu nekog pojedinca ovisi o anatomiji i građi mozga, gustoći živčanih stanica u pojedinim dijelovima mozga te o količini hormona i neuroprijenosnika koji podražavaju moždane centre. a te su vrijednosti u najvećoj mjeri zadane genetskim kodom.

‘Nestašice' neuroprijenosnika poput serotonina, noradrenalina i dopamina u mozgu određuje nas kao pesimiste, dok su tvari poput endorfina, feniletilamina i oksitocina naši ‘hormoni sreće'.

O raspoloženju ovisi i čovjekova otpornost na stres, pa što je netko manje otporan na stres, veća je vjerojatnost da će biti nesretan.

Znanstvenici su locirali i gdje se točno nalaze centri za dobro i loše raspoloženje u našem mozgu. Stručnjaci sa Sveučilišta Wisconsin dokazali su da sretni ljudi imaju jači rad u lijevom prednjem režnju mozga, a nesretni u desnom prednjem režnju mozga.

Izvor: cosmopolitan.hr