Zašto ne volimo nesebične kolege?

Četiri odvojene studije koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Washington State otkrile su da nesebični ljudi koji se, kad je riječ o podjeli radnih zadataka koje nitko ne voli ili su preteški, prvi ponude, nisu pretjerano dragi ostalim kolegama na poslu jer time postavljaju previsoke standarde i krše pravila igre.

Rad naslovljen "The Desire to Expel Unselfish Members from the Group" objavio je Craig Parks u časopisu Journal of Personality and Social Psychology, u kojemu opisuje kako se ovaj fenomen želje za izbacivanjem nesebičnih ljudi iz kolektiva odnosi na različite radne, volonterske i vojne organizacije te neprofitne projekte.

Parks je, naime, otkrio da preuzimanjem težih i ne tako omiljenih zadataka na poslu nesebični kolege, prema ocjeni drugih ljudi u kolektivu, na taj način postavljaju previsoke standarde na poslu, što rezultira lošijom percepcijom ostalih zaposlenika u budućnosti. Na ovakvo se ponašanje također često gleda kao na kršenje pravila, a neki ljudi smatraju i da iza nesebičnog ponašanja stoje dodatni, zamaskirani motivi.

Pritom, čini se, ljudima nije važna činjenica da je netko radio za dobrobit cijele skupine ili je zbog nesebične geste zadatak u ime cijeloga tima kvalitetnije odrađen.  "U tom slučaju fokusiramo se na to da objektivno dobre stvari subjektivno vidimo kao loše", napominje Parks.

Sveukupno, četiri su studije pokazale da većina ljudi u jednakoj mjeri ne voli raditi s dva nasuprotna ekstrema - pohlepnim, arogantnim ljudima, te nesebičnim dobrovoljcima. Čini se da je ona stara "radi samo onoliko koliko moraš" doista univerzalno primjenjiva.

Izvor: Biologija.com.hr