Slovenci su i ove godine izabrali najbolju kranjsku kobasicu - njihovo tradicionalno nacionalno jelo. Natjecanje je organizirano 12. put u organizaciji Ugostiteljstva Jezeršek, a lovorike su pripale kobasici Mesarstva Arvaj koja je prestižnu titulu osvojila i prošle godine. Drugo mjesto osvojile su kranjske Mesarstva Oblak, a treće poduzeća Košaki TMI. Doznajemo da su nakon objave rezultata ocjene bile podjednake što ukazuje na sve bolju kvalitetu kranjskih kobasica. Pola ukupnog rezultata ocjenjivanja davalo je stručno povjerenstvo, a pola amateri. Šest stalnih članova žirija ocjenjivalo je ukupno 15 uzoraka zaštićenih kranjskih kobasica, a više od 200 ljubitelja/amatera najviše je glasova dalo kobasici Mesa Kamnik, zatim Arvaju i OPG-u Hribar. Na natjecanju su degustirane kranjske kobasice i iz Hrvatske te one poduzeća KäseKrainer iz Austrije. Te delikatese potječu iz tradicije svinjokolje, a u pisanim se izvorima spominju u drugoj polovini 19. stoljeća kao mesne kobasice iz Kranjske. Trebaju se proizvoditi u skladu s Pravilima kobasice sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.
Ona mora sadržavati 75 - 80 posto svinjskog mesa prve i druge kategorije i najviše dvadeset posto masti. Dopušteni su i dodatci vode, češnjaka, nitritne soli i papra, a sve drugo je zabranjeno. Meso se treba izrezati na komade 10 - 13 milimetara, a mast na komade 8 - 10 milimetara. Koristi se tanko crijevo svinja promjera 32 - 36 mm u koje se stavlja nadjev.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Oblikuju se parovi kobasica dužine 12 - 16 cm (težina para je 180 - 220 g). Kobasice se vruće dime drvetom bukve na temperaturi do 70 °C.
Slovenija je podnijela zahtjev Europskoj uniji za zaštitu zemljopisnog podrijetla kranjske kobasice kao isključivo slovenskoga specijaliteta, a Austrija i Hrvatska uložile su prigovor na taj zahtjev. Spor se u Bruxellesu rješavao dvije godine, a na kraju balade Hrvatska je dobila 15 godina prijelaznog roka da kranjskoj kobasici nađe drugo ime.