Totalno potonuće Venecije

Već cijelo stoljeće, poznati "plutajući grad", zbog prirodnih procesa i stalnog djelovanja vode - tone. Iako se vjerovalo da je ova pojava zaustavljena, prema nedavnim studijama objavljenim u Geochemistry, Geophysics, Geosystems, časopisu Američkog geofizičkog društva (AGU), ustanovljeno je da je Venecija ponovno počela tonuti. Rezultat je to prosječnog godišnjeg porasta razine mora od 4 mm.

Studija, koja koristi kombinaciju GPS-a i satelitskih radara za mapiranje Venecije, utvrdila je da sjeverni dio grada tone 2 do 3 milimetra, a južni dio 3 do 4 milimetra godišnje. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti i dalje kao prirodni tektonski proces koji polako gura temelje grada ispod talijanskih Apenina - unutar sljedeća dva desetljeća, Venecija bi mogla potonuti čak 80 mm.

Za mještane, poplave su uobičajene. Oko četiri do pet puta godišnje, stanovnici moraju hodati po drvenim daskama, samo kako bi ostali iznad razine vode. Da bi se obuzdale i smanjile ove poplave, gradi se nekoliko milijardi dolara vrijedan sustav barijera koje bi trebale braniti grad od podizanja razine mora.

Projekt naziva Mose sastoji se od niza mobilnih vrata instaliranih na tri gradska ulaza koja su u mogućnosti privremeno izolirati venecijansku lagunu od plime i oseke, te zaštiti od podizanja razine mora do 10 metara. Lokalni znanstvenici uz ove barijere, rade na razvoju sustava upumpavanja morske vode ispod temelja grada kako bi ga podignuli za nekoliko centimetara.

Pad broja stanovnika u Veneciji

Oko 1500-te godine Venecija je bila jedan od najnaseljenijih gradova na svijetu. Nakon II. Svjetskog rata grad je pao na svega 175.000 stanovnika. Danas, broj izvornih Mlečana iznosi oko 50.000. Ovaj masovni egzodus nastao je zbog visokih poreza na imovinu, troškova života, starenja stanovništva ali i - pretjeranog turizma.
Zbog svoje geografske izoliranosti sve se mora unositi i iznositi brodom. Zbog toga su namirnice trećinu skuplje nego u kopnenim gradovima u blizini. Osim toga, cijene nekretnina su porasle za trećinu zadnjih desetak godina, te su se mnogi stanovnici preselili u obližnje gradove gdje su cijene stanova, ali i troškovi komunalija tek četvrtina onoga što bi plaćali u Veneciji. Svemu tome ne ide u prilog i visoka vlaga zraka zbog koje je održavanje građevina puno skuplje nego na kopnu. Danas, u Veneciji pretežito žive bogataši i stariji ljudi koji su naslijedili svoje stanove. Tako je čak 25% stanovništva starije od 65 godina.

Utjecaj turizma

Turizam također pridonosi velikom porastu troškova života i odlasku lokalnog stanovništva. Porezi su visoki jer Venecija zahtijeva konstantno održavanje, od čišćenja kanala, odlaganja otpada te podizanja temelja. 1999. godine donesen je zakon koji dozvoljava pretvaranje privatnih stambenih jedinca u turistički smještaj. Od tada, broj hotela i pansiona porastao je za više od 600%. Danas je mještanima život u Veneciji pravi izazov. Gotovo je nemoguće doći od jednog kraja grada do drugog a bez da naletite na hordu turista. Svake godine Veneciju posjeti preko 20 milijuna turista, prosječno 60.000 dnevno. Da stvar bude gora očekuje se porast broja turista iz Kine, Indije i Brazila, tako da će brojke neumoljivo rasti.

Zbog svega ovog vidljivo je da je Venecija, onakva kakvu je danas poznajemo, na rubu propasti. Ovaj grad, koji je nekad vladao golemim carstvom, uskoro će ostati bez izvornog stanovništva i vjerojatno postati golemi zabavni park.

punkufer.hr