Glinik
Naslanjajući se na višestoljetnu vinarsku tradiciju hercegovačkoga podneblja, Aluminij je 2001. otvorio svoj vinski podrum, uz nasade od čak 65.000 trsa vinove loze s mostarskoga i broćanskoga vinogorja. Čokoti, brižno održavani kroz sezone rezidbe, pljevidbe, okopavanja, prehrane i same berbe, daruju zdravim rodom koji ima kapacitet iznjedriti više tisuća litara vina i likera, iznimne kakvoće.
Pohranivši svoje uspješne prethodne vinske linije na izložbene police, mostarska se tvornica 2017. godine odlučila za istinski iskorak, pokrenuvši novu liniju svojih alkoholnih proizvoda od grožđa i drugoga voća iz svojih voćnjaka, pod gotovo mističnim imenom Glinik, vješto izvedenim u drevnomu staroslavenskom pismu glagoljici.
Nadahnuće je crpljeno iz starohrvatskoga naziva za kemijski element aluminij. Logotip brenda čini samo ime brenda, ispisano na glagoljici, a kako je riječ o premium proizvodima, rađenim u skladu s najvišim mjerilima struke, uz bogatstvo iskustva i predanost izvrsnosti, dizajn pakiranja elegantan je i profinjen, s pozorno odabranim bojama, prikladnim upravo za ovakove proizvode. Logotip se pojavljuje u više boja, ovisno o vrsti proizvoda, a liniju Glinik čine:
Vina:
- Glinik Žilavka,
- Glinik Žilavka barrique,
- Glinik Blatina,
- Glinik Blatina barrique,
- Glinik Rosé,
- Glinik Cabernet Sauvignon,
Likeri:
- Glinik Lozovača,
- Glinik Višnjevača,
- Glinik Jabukovača,
- Glinik Drenovača,
kao i Glinik ekstra djevičansko maslinovo ulje iz mladih Aluminijevih maslinika.
Pod stilski izvedenim ciglanim stropom, u stamenoj slavonskoj hrastovini, Glinik vina čekaju na kušanje na stalnoj temperaturi od 8 do 10 stupnjeva Celzija, pod nježnom rasvjetom i izložbenim vitrinama podrumskoga prostora u Baćevićima, južno od Mostara, unutar Aluminijevih vrtova koji nikoga nisu ostavili ravnodušnim.
Sama priča o nazivu budi radoznalost i upotpunjuje doživljaj kušanja vrhunskoga vina. Naime, ugledni hrvatski publicist, jezikoslovac, povjesničar i prirodoslovac slovačkoga podrijetla, akademik Bogoslav Šulek (Subotište u Slovačkoj, 1816. ‒ Zagreb, 1895.), zaslužan je za obogaćenje hrvatskoga jezika mnoštvom tada novotvorenih riječi, fraza i znanstvenoga nazivlja. Osim što, zahvaljujući njemu, danas imamo riječi poput kisik, vodik, ugljik, obujam, zračenje, ozračje, kovine, toplomjer, tlakomjer, dalekozor, sitnozor, narječje, glazba, sustav, tvrtka, zemljovid i još na desetke njih bez kojih bi život danas bio krajnje nepotpun, u 19. nam je stoljeću ponudio riječ glinik kao zamjensku riječ za aluminij. Ne zaživjevši tada, dulje od stoljeća ostaje arhaizmom, da bi danas zasjala kao Aluminijev brend vrhunske vinarske djelatnosti i dobila svoje zasluženo mjesto, bilo u zlatnoj, bilo u bordo-crvenoj, bilo u nekoj od boja ljutih i slatkih likera koji izlaze iz Aluminijeva vinskog podruma, bez masovne proizvodnje, uz pomno biran plasman na tržište, prema klijenteli naviknutoj samo na najbolje.
Vezani članci