Roditeljima je lagao da studira, a zapravo 16 sati dnevno igra igrice

...modernog vremena, od koje već u Hrvatskoj, prema procjenama, "boluje" između pedeset i stotinu tisuća ovisnika. Najčešća ovisnička dob je ona između 20. i 30. godine života, a liječenje je dugotrajno i ne nestaje preko noći.

Koliko ta moderna epidemija uzima maha, zorno je na okruglome stolu o mentalnom zdravlju mladih u Zagrebu ilustrirao doc. dr. sc. Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti pri Klinici za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, iznijevši primjer 25-godišnjaka koji se nalazi u tretmanu te bolnice, a koji zbog ove ovisnosti deset godina nije izišao iz stana, piše Slobodna Dalmacija.

- Ovisnost o internetu novijeg je datuma, a zajedno s drogom, alkoholom i kockom zahvaća oko 400 tisuća ljudi u Hrvatskoj, ili oko deset posto stanovništva. U našem zavodu ne primamo osobe mlađe od 16 godina, no kad govorimo o ovisnostima među mladima općenito, vidimo da je stanje sve gore unatoč tome što se ulažu veliki napori - kaže dr. Bagarić, čiji zavod godišnje primi oko dvije tisuće novih ovisnika o sva ova četiri poroka.

Iako se ondje od ovisnosti ne liječe djeca mlađa od 16 godina, zamjetno je i to da se ovisnici o internetu nerado javljaju na "odvikavanje", nerijetko ih na to potaknu roditelji ili najbliži.

- Imamo u tretmanu studente koji "kao" studiraju i po pet-šest godina a da nisu ni pristupili učenju jer znaju po 16 sati dnevno igrati igrice - otkriva doktor Bagarić.

Internet i ovisnosti povezane s njim, poput videoigrica ili "neskidanja" s društvenih mreža, nerijetko je sredstvo bijega za osobe koje imaju emocionalnih ili socijalnih problema, a roditeljima često nije lako prepoznati kada je njihovo dijete od spretnog korisnika gadgeta preraslo u osobu koja treba potražiti pomoć.

S obzirom da je to relativno mlada registrirana ovisnost, i pred psihijatrima su izazovi na dijagnostičkom te planu liječenja. Stručnjaci se slažu kako je igranje igrica od jednoga do tri sata dnevno maksimum, odnosno, kako kaže doktor Bagarić, ako netko igra igrice tri-četiri sata i više, ima problem. Kod ovisnika se mogu prepoznati problemi u razlikovanju stvarnog i virtualnog svijeta, (pre)kasna druženja s kompjutorom, čak i dulje ostajanje na poslu zbog toga, izoliranje od prijatelja i obitelji, nesanice, nervoze, agresivnost...

- U mladih ljudi danas situacija je takva da sve potrebe trebaju odmah biti zadovoljene, inače se takvu osobu može smatrati gubitnikom, "luzerom". Nekada je ovisnost imala komponentu bunta, a danas samomedikacije, to jest, ako se konflikt ne riješi za pola sata, ako je pao ispit, ako je napet, najbolje je posegnuti za marihuanom ili pobjeći u virtualni svijet - objašnjava doktor Bagarić. Danas imamo situaciju da se djetetu od dvije-tri godine života "tutne" mobitel u ruke, kaže on, već u ranom razdoblju života uče se na ekran i virtualnu komunikaciju.

- U Hrvatskoj nemate djeteta koje s deset godina nema svoj mobitel, iako do desete godine ne bi trebali imati nikakav pristup ni mobitelu, ni igricama, ni internetu općenito. Isto to možemo reći za društvene mreže - što kasnije, to bolje. Međutim, to je danas jednostavno nemoguće i zato rješenje, kada su mladi i djeca u pitanju, nije u zabranama i kažnjavanju, nego u razgovoru i uključenosti - ističe doc. dr. sc. Bagarić.

Drugim riječima, unatoč umoru, stresu i iscrpljenosti kojima su izloženi mnogi roditelji, jednostavno moraju naći načina i vremena posvetiti se djetetu i ne štedjeti se u razgovorima, razumijevanju, objašnjavanju i potpori u suočavanju s virtualnim svijetom. Jer već dovoljno teško zvuči podatak da danas u Hrvatskoj, navode istraživanja stručnjaka, petina djece (ili njih oko 20 posto) u dobi do 18 godina ima problema s mentalnim zdravljem.