Pobjegao iz domovine starim drvenim brodom pa se zakleo: Ako preživim, jednog ću dana...

Vidi originalni članak
Zbog svećeničkog poziva bio je prisiljen napustiti komunistički režim u svojoj zemlji.

Pobjegao je starim drvenim brodom, a prelazeći Jadransko more, zavjetovao se Blaženoj Djevici Mariji: "Obećavam ti, Majko, ako se spasimo, jednog dana ću podići crkvu tebi u čast; ne znam hoće li biti malena ili velika i ne znam gdje ću je podići, ali to ću učiniti, kunem ti se Bogom".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stjepan je sretno došao u Argentinu, ali nije zaboravio ono što je obećao.

Jedan dan, slučajno, stigao je s drugim fratrima u grad San Blas, na jugozapadu provincije Buenos Aires. To mjesto podsjetilo ga je na njegov rodni Pašman i tamo je ispunio svoj zavjet.

Na ušću rijeke Jabali, fra Gregov je 1989. započeo izgradnju crkvice svetog Franje Asiškog i kapele Stella Maris, koja je podignuta u čast poginulima na moru, posebice s krstarice "General Belgrano".

Cijeli svoj život ovaj franjevac je radio u hrvatskoj zajednici, dugo godina bio je voditelj Hrvatskog centra u San Justu... Bio je i čovjek velikoga srca, bogat u svojoj jednostavnosti i velikodušnosti.

Preminuo je 2012. godine u San Blasu, a njegovi posmrtni ostaci nalaze se na zemljištu uz kapelu Stella Maris.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mladi Hrvatskog katoličkog društva iz Buenos Airesa, početkom devedesetih godina počeli su putovati u San Blas, i to po najvećoj argentinskoj vrućini.

Odmah su uočili kako se radi o ugodnom mjestu za odmor, na kojem imaju mogućnost družiti se s drugim ljudima porijeklom iz Hrvatske, steći nove prijatelje, pjevati, baviti se sportom, pecati...

A krajem prošlog mjeseca mladi iz društva zajednice Hrvata u Argentini tamo su održali svoj samostalni koncer. Bio je to njihov dar mještanima za blagdan sv. Blaža.

Program koji su izveli nakon nedjeljne svete mise, u organizaciji Nine Kordića, mali je prikaz sveukupnog kulturnog rada i doprinosa tamošnje hrvatske zajednice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Repertoar koncerta obuhvatio je prostor cijele Hrvatske, od sjevera do juga, kako bi slušatelji mogli osjetiti barem mali dio naše kulturne baštine.

Tiskani su i letci u kojima je na španjolskom jeziku ukratko opisana povijest zajednice Hrvata u Argentini te ponešto o glagoljaškom i klapskom pjevanju.

mojahrvatska.vecernji.hr

Vezani članci