Ostaju li djeca bez djetinjstva zbog pametnih telefona i društvenih mreža?
Već smo pisali o ovisnostima o pametnim telefonima, negativnim utjecajima društvenih mreža na djecu i mlade, a znanstvenici sad upozoravaju i kako zbog sve više modernih uređaja i modernog načina života, djeca više nemaju djetinjstvo na kakvo smo navikli.
Djeca danas više vremena provode u društvu svojih pametnih telefona, nego u društvu vršnjaka. Istina, pametni telefoni su im sredstvo komunikacije s tim vršnjacima, no, isto tako veoma brzo mogu postati i glavni razlog za ismijavanje i isključivanje iz društva. Jer, imperativ je imati najnoviji, najbolji i, često, najskuplji pametni telefon kao statusni simbol.
Dodamo li tome i društvene mreže koje, iako bi trebale biti zabranjene za mlađe od 16 godina, zapravo nemaju dobar način kontrole tko ih i kako koristi. Dijeljenje osobnih podataka, pritisak društva da se objave fotografije, komentari na te fotografije, cyber bullying... Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji otkrilo je kako je svako osmo dijete u dobi od 8 do 17 godina objavilo selfi u proteklih sat vremena.
U Hrvatskoj, čak 6 posto predškolske djece ima vlastiti mobilni telefon. Znači, dijete koje još nije krenulo u školu, ne shvaća koje sve rizike mobilni telefon donosi, ima vlastiti mobilni telefon.
Više od dvije trećine predškolaca koristi mobitel i tablet, a posebno zabrinjava što čak 40 posto djece u Hrvatskoj vrijeme pred ekranom provodi i prije svog prvog rođendana.
Dodamo li tome i podatak kako dvije trećine djece u Hrvatskoj koristi mobitel i računalo bez nadzora, a čak tri četvrtine tablet, jasno je da je njihovo djetinjstvo u potpunost drugačije od onoga njihovih roditelja.
Problem je i što 45 posto djece predškolske dobi u Hrvatskoj samostalno i često bez nadzora roditelja koristiti internet.
Starija djeca dnevno provode i nekoliko sati na internetu i društvenim mrežama. Što je dijete starije, to se vrijeme koje provodi na društvenim mrežama povećava. A studije su pokazale kako su tinejdžeri koji provode mnogo vremena na internetu manje sretni od onih koji se bave nekim drugim aktivnostima.
Djeca i tinejdžeri, koji zapravo i ne bi trebali koristiti društvene mreže, ali ih ipak koriste, te iste društvene mreže shvaćaju kao normalan dio svog života.
Nije neobično čuti djecu koja na odlasku iz škole pozdravljaju jedni druge rečenicom "Idem kući pa se vidimo na Facebooku/Snapchatu/Instagramu".
Ljudi se pitaju zašto njihova kći dnevno napravi 10 tisuća fotografija. Ono što ne shvaćaju je da ona na taj način razgovara, istaknuo je jednom prilikom osnivač Snapchata Evan Spiegel.
Činjenica da će napraviti 100 fotografija svojim pametnim telefonom, kako bi objavili samo jednu i tako poslali određenu poruku svojim vršnjacima, za njih je normalna.
Problem s "digitalnim djetinjstvom" ne zabrinjava samo roditelje djece koja su zalijepljena za ekran računala ili pametnog telefona. Stručnjaci upozoravaju kako mala djeca ne mogu shvatiti kompleksnosti online veza i poznanstava jer još nisu shvatili kompleksnosti tih istih veza u stvarnom životu.
Velike tvrtke poput Googlea, Applea i Facebooka shvaćaju kako je potrebno nešto učiniti ne bi li se problem ublažio ili barem smanjio. No, pitanje je hoće li njihove mjere zaista i polučiti neki učinak.
GDPR, koji u Europi stupa na snagu 25. svibnja, prisilit će tehnološke kompanije da promijene svoja pravila korištenja. Tako nitko mlađi od 16 godina ne bi trebao moći koristiti njihove usluge bez odobrenja roditelja.
No, svi roditelji znaju da je veoma teško reći djetetu da smije koristiti WhatsApp kako bi bio u kontaktu s njima, ali ne se dopisivati s drugima.
Možda je najbolje rješenje od malih nogu djeci postaviti jasna pravila i pokazati im vlastiti primjerom. Da, tehnologija je zanimljiva i može uvelike pomoći u njihovom razvoju i edukaciji, ali isto tako ima i onu mračnu stranu s kojom se svi moramo suočiti u jednom trenutku.
Zato, isključite pametni telefon i razgovarajte s djecom lice u lice o svim dobrim i lošim stranama interneta, tehnologije i društvenih mreža.
Vezani članci