Mostarska priča o platanima

U tom razdoblju od 1887. do 1914. godine zasađeno je 12 drvoreda. Prvi drvored nastaje upravo u današnjoj Ulici kneza Branimira. U tom razdoblju daje se veliki značaj uređenju ulica i stvaranju specifične arhitektonske gradske zone s pseudomaurskim stilom gradnje (arhitektura eklektike) dominantnim u austrougarskom razdoblju.

Dendrološki spomenik prirode - aleja orijentalnog platana nalazi se u strogom središtu grada. Proteže se u ukupnoj dužini od 1127 metara, na kojoj se nalazi ukupno 179 stabala, od čega je 174 stabla platana. Aleja je zamišljena kao šetnica dvorednog drvoreda. Njezina gradnja započela je 1887. godine, odlukom mostarske općine, koja je ujedno i zasadila drvored platana po prijedlogu građevinskog savjetnika Gradske uprave dipl. ing. Miloša Komadine. Upravo njemu možemo zahvaliti za izgradnju većine aleja, trgova i parkova u tom razdoblju, prenosi fb stranica Priče kroz Mostar i Hercegovinu.

Aleja u čast austrougarskog prestolonasljednika

Veći dio aleje platana zasađen je u čast posjeta Mostaru austrougarskog princa, prestolonasljednika Rudolfa, 21. i 22. lipnja 1888. godine, sina jedinca kralja Franje Josipa I. Naziv Štefanijino šetalište (Stephanie - Allee) ova aleja dobila je u čast prinčeve žene Štefanije, kćeri belgijskog cara Leopolda II.

Stabla namijenjena ovoj sadnji nabavljena su iz Austrije, a radilo se o 220 stabala orijentalnog i javorolisnog platana. Sadnice su bile starosti oko 10 godina. Prilikom gradnje izgrađen je i prvi kanalski vodovodni sustav, koji je crpio vodu iz rijeke Radobolje, s funkcijom da se stabla platana redovito opskrbljuju vodom. Jedan manji dio ovih kanala postoji i danas.

Dakle, ovaj dendrološki spomenik sastoji se od tri osnovna dijela, koji čine cjelinu aleje platana, a to su: drvored u Ulici kneza Branimira s dužinom od 370 metara gdje se nalaze 82 stabla platana, Rondo (Trg hrvatskih velikana) površine od 920 m2 sa 17 stabala platana, Lenjinovo šetalište (Ulica Nikole Šubića Zrinskog) ukupne dužine 367 metara, na ovoj lokaciji nalazi se 70 stabala platana.

Današnja slika cjelokupne aleje platana znatno je izmijenjena od razdoblja njezinog otvorenja 1889. - 1898. godine, od nekadašnjih 225 stabala posađenih u austrougarsko doba, danas su preostala svega 92 stabla. Mnoga su pretrpjela znatna oštećenja izazvana brojnim abiotičkim i biotičkim utjecajima.

Drvored u Ulici kneza Branimira je najvrjedniji dio je zaštićenog dendrološkog spomenika prirodne aleje platana. Od ukupnog broja od 82 stabla unutar ove ulice nalazi se glavnica od 57 stabala iz razdoblja austrougarske vladavine, koja su zasađena 1888. godine. Tu se danas nalazi i 13 stabala platana zasađenih 1968. godine te 5 platana zasađenih 1997. godine.

Većina starih stabala prelazi visinu od 45 metara, dok su ostala stabla naknadno zasađena i visine su između 20 i 25 metara. Tijekom 1997. godine županijsko vijeće je donijelo odluku o prolasku magistralne ceste upravo kroz Ulicu kneza Branimira preko Rondoa (Trga hrvatskih velikana), što je doprinijelo brojnim mehaničkim oštećenjima tj. sudarima stabala i teretnih vozila.

Stabla stradala u rekonstrukciji ulica 2008.

Sredinom 2008. godine Gradska uprava Grada Mostara donijela je odluku o rekonstrukciji dijela pješačke zone šetnice koja prolazi kroz Branimirovu ulicu. Prilikom izvođenja ovih radova došlo je brojnih oštećenja na korijenskom sustavu platana. Prilikom niveliranja neravnina na pješačkoj zoni, nastalih rastom korijenja platana, pristupilo se uklanjanju cijelih dijelova korijenja, gotovo do osnove debla, što je znatno ugrozilo samu statiku stabala.

Uslijed ove intervencije došlo je do obrušavanja tri stabla platana. Uzevši u obzir opće stanje cijele aleje veoma je lako zaključiti da je ono više nego kritično. U razdoblju od 1989. - 2014. godine na ovim stablima nisu poduzimane značajnije intervencije u cilju njihove sanacije. Posljednje značajnije intervencije na sanaciji oštećenih i oboljelih stabala platana izvršene su 1988. godine.

Sanacijske zahvate izvodilo je Javno poduzeće "Parkovi i nasadi". 16 godina je prošlo od tada. Ukoliko lokalne vlasti ne poduzmu akciju sanacije kako bi se zaštitio ovaj jedinstveni dendrološki spomenik, bojimo se da će on "umrijeti" u cvijetu svoje mladosti, jer je životni vijek platana oko 400 godina, a njima je tek nepunih 130.

Video možete pogledati OVDJE.