Volio je Mostar kao svoj grad
Hercegovina.info
Ovoj manifestaciji i gradu Mostaru ostao je vjeran, pomažući koliko god je mogao do posljednjeg dana života, sve do svoje smrti od leukemije 2. prosinca 2009. Misa zahvalnica maestru Šuteju, odnosno Điđiju, kako su ga prijatelji jednostavno zvali, održana je u subotu navečer u kapeli crkve sv. Petra i Pavla, gdje su se u tišini, dostojanstveno, u nazočnosti njegove supruge Ivane i kćerke Alemke iz prvog braka, oprostili od svog prijatelja, učitelja, umjetničkog ravnatelja Mostarskog proljeća.
Osim članova Festivalskog vijeća Mostarskog proljeća i predsjednika Matice hrvatske Mostar Josipa Muselimovića, bili su tu predstavnici gotovo svih kulturnih institucija u gradu te gradonačelnik Ljubo Bešlić. Mnogo je ovaj grad zadužio maestro Šutej - zahvaljujući njemu Mostar su pohodili umjetnici svjetskog glasa, a vijest iz Mostara otišla je ne kao iz grada načetog ratom, nego kao grada u kojemu kultura i umjetnost ispisuju novu stranicu povijesti.
Život i smrt jedno su
''Danas živimo u čudnom vremenu u kojemu čujemo riječi kao što su kriminal, malverzacije, ja… To su riječi tame. No nada je velika kad imamo kulturne djelatnike, vas, koji unosite svijetlo u tamu i donosite riječi čistoća, dobrota, ljepota, istina. Za dobro se uvijek isplati boriti. Upravo ovdje u Mostaru potrebno je da kultura unosi mnogo svjetlosti, da se čovjek ima hrabrosti boriti.
Vjekoslav Šutej je volio i ljubio Mostar kao svoj Zagreb, i ostao je s nama i nakon groba'', kazao je u pozdravnom govoru u ime franjevačkog samostana i crkve sv. Petra i Pavla mostarski gvardijan fra Mate Dragičević. Fra Ante Marić je simbolično govorio o odnosu života i smrti, jer smrt i život jedno su - tajnu smrti nećete naći ako je ne pronađete u srcu života.
Fra Ante je podsjetio da je maestro Šutej bio veliki umjetnik, ali i čovjek koji je toliko volio Mostar i koji je dolazio u ovaj napaćeni grad kad je svoj Božić i Uskrs slavio u izgorenoj crkvi.
On je i danas tu
''Uvjeren sam da je digao palicu i dirigirao ovom misom na kojoj smo molili za pokoj njegove duše'', kazao je fra Ante, naglasivši da je maestro Šutej bio jedan od onih ljudi koji su dizali duh i kulturu našeg grada, a u toj misiji su svi kulturni djelatnici. Maestro Šutej ja za Mostar i za samo Mostarsko proljeće, koje je danas uvršteno u svjetsku asocijaciju festivala, učinio mnogo.
Njegov lik u dirigentskom zanosu krasio je i vizualno rješenje prošlogodišnje manifestacije. Njemu u čast, nakon njegove smrti, Festivalsko vijeće je donijelo odluku da će se na Mostarskom proljeću dodjeljivati nagrada s njegovim imenom najuspješnijem ostvarenju.
Iako je bio najavljen kao dirigent na svečanosti otvorenja ovogodišnjeg Mostarskog proljeća, maestro Šutej neće biti vidljiv, ali njegov duh, dirigentski zanos i umijeće, njegova ljubav prema ovom gradu i želja da mu pomogne, nastavit će živjeti na Mostarskom proljeću i u ovom gradu.
Cijeli svijet ga je cijenio
Maestro Šutej (31. srpnja 1951.- 2. prosinca, Zagreb) s roditeljima koji su pjevali u Hrvatskom narodnom kazalištu cijelo je djetinjstvo proveo u glazbenom okruženju. Studirao je u klasi Igora Gjadrova na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Poslijediplomske studije završio je u Rimu kod Franca Ferrarea.
Šutej je u svojoj karijeri bio šef dirigent Zagrebačke filharmonije, umjetnički ravnatelj glazbenoga programa Dubrovačkih ljetnih igara i redoviti profesor dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je i umjetnički ravnatelj i glavni dirigent Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu (1984. - 1989.).
U Španjolskoj je bio akademik, član Kraljevske akademije lijepih umjetnosti, a osnovao je Kraljevski simfonijski orkestar Seville te bio njegov umjetnički ravnatelj i glavni dirigent od 1990. do 1996. Nastupao je kao gostujući dirigent u mnogim opernim kućama diljem svijeta. Dobitnik je priznanja Ordena grada Beča i Nagrade grada Zagreba, a počasni je član Real Academia de Belles Artes, kao i počasni građanin Seville.
Impresivna karijera
Dirigirao je popularne koncerte s najpoznatijim opernim zvijezdama (Carrerasom, Montserrat Caballe, Domingom, Vargasom), a albumi s koncerata su prodani u više od milijun i pol primjeraka. Nastupao je kao gostujući dirigent u mnogim opernim kućama diljem svijeta. Dirigirao je premijernim izvedbama u San Franciscu („Carmen“), Parmi na Verdi festivalu („Le Trover“), Torinu („Trubadur“, „Djevojka sa zapada“), u veronskoj Areni („Carmen“), u Veroni („Il Trittico“, „Pagliacci“), u Cataniji („Il Trittico“, „Manon Lescaut“, „Tosca“), u Tokiju („Faust“, „Carmen“, „Madame Butterfly“), Napulju („Cavalleria rusticana“), Madridu („Manon“), Seattleu („Florenzia en el Amazonas“, „Madam Butterfly“)... Od 1994. Vjekoslav Šutej redovito je pozivan u Bečku državnu operu, gdje je dirigirao gotovo stotinu izvedaba. Dirigirao je i na stogodišnjem jubileju praizvedbe „Toske“ u Bečkoj državnoj operi, te otvorio sezonu 2001./2002.
Dnevni list
Osim članova Festivalskog vijeća Mostarskog proljeća i predsjednika Matice hrvatske Mostar Josipa Muselimovića, bili su tu predstavnici gotovo svih kulturnih institucija u gradu te gradonačelnik Ljubo Bešlić. Mnogo je ovaj grad zadužio maestro Šutej - zahvaljujući njemu Mostar su pohodili umjetnici svjetskog glasa, a vijest iz Mostara otišla je ne kao iz grada načetog ratom, nego kao grada u kojemu kultura i umjetnost ispisuju novu stranicu povijesti.
Život i smrt jedno su
''Danas živimo u čudnom vremenu u kojemu čujemo riječi kao što su kriminal, malverzacije, ja… To su riječi tame. No nada je velika kad imamo kulturne djelatnike, vas, koji unosite svijetlo u tamu i donosite riječi čistoća, dobrota, ljepota, istina. Za dobro se uvijek isplati boriti. Upravo ovdje u Mostaru potrebno je da kultura unosi mnogo svjetlosti, da se čovjek ima hrabrosti boriti.
Vjekoslav Šutej je volio i ljubio Mostar kao svoj Zagreb, i ostao je s nama i nakon groba'', kazao je u pozdravnom govoru u ime franjevačkog samostana i crkve sv. Petra i Pavla mostarski gvardijan fra Mate Dragičević. Fra Ante Marić je simbolično govorio o odnosu života i smrti, jer smrt i život jedno su - tajnu smrti nećete naći ako je ne pronađete u srcu života.
Fra Ante je podsjetio da je maestro Šutej bio veliki umjetnik, ali i čovjek koji je toliko volio Mostar i koji je dolazio u ovaj napaćeni grad kad je svoj Božić i Uskrs slavio u izgorenoj crkvi.
On je i danas tu
''Uvjeren sam da je digao palicu i dirigirao ovom misom na kojoj smo molili za pokoj njegove duše'', kazao je fra Ante, naglasivši da je maestro Šutej bio jedan od onih ljudi koji su dizali duh i kulturu našeg grada, a u toj misiji su svi kulturni djelatnici. Maestro Šutej ja za Mostar i za samo Mostarsko proljeće, koje je danas uvršteno u svjetsku asocijaciju festivala, učinio mnogo.
Njegov lik u dirigentskom zanosu krasio je i vizualno rješenje prošlogodišnje manifestacije. Njemu u čast, nakon njegove smrti, Festivalsko vijeće je donijelo odluku da će se na Mostarskom proljeću dodjeljivati nagrada s njegovim imenom najuspješnijem ostvarenju.
Iako je bio najavljen kao dirigent na svečanosti otvorenja ovogodišnjeg Mostarskog proljeća, maestro Šutej neće biti vidljiv, ali njegov duh, dirigentski zanos i umijeće, njegova ljubav prema ovom gradu i želja da mu pomogne, nastavit će živjeti na Mostarskom proljeću i u ovom gradu.
Cijeli svijet ga je cijenio
Maestro Šutej (31. srpnja 1951.- 2. prosinca, Zagreb) s roditeljima koji su pjevali u Hrvatskom narodnom kazalištu cijelo je djetinjstvo proveo u glazbenom okruženju. Studirao je u klasi Igora Gjadrova na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Poslijediplomske studije završio je u Rimu kod Franca Ferrarea.
Šutej je u svojoj karijeri bio šef dirigent Zagrebačke filharmonije, umjetnički ravnatelj glazbenoga programa Dubrovačkih ljetnih igara i redoviti profesor dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je i umjetnički ravnatelj i glavni dirigent Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu (1984. - 1989.).
U Španjolskoj je bio akademik, član Kraljevske akademije lijepih umjetnosti, a osnovao je Kraljevski simfonijski orkestar Seville te bio njegov umjetnički ravnatelj i glavni dirigent od 1990. do 1996. Nastupao je kao gostujući dirigent u mnogim opernim kućama diljem svijeta. Dobitnik je priznanja Ordena grada Beča i Nagrade grada Zagreba, a počasni je član Real Academia de Belles Artes, kao i počasni građanin Seville.
Impresivna karijera
Dirigirao je popularne koncerte s najpoznatijim opernim zvijezdama (Carrerasom, Montserrat Caballe, Domingom, Vargasom), a albumi s koncerata su prodani u više od milijun i pol primjeraka. Nastupao je kao gostujući dirigent u mnogim opernim kućama diljem svijeta. Dirigirao je premijernim izvedbama u San Franciscu („Carmen“), Parmi na Verdi festivalu („Le Trover“), Torinu („Trubadur“, „Djevojka sa zapada“), u veronskoj Areni („Carmen“), u Veroni („Il Trittico“, „Pagliacci“), u Cataniji („Il Trittico“, „Manon Lescaut“, „Tosca“), u Tokiju („Faust“, „Carmen“, „Madame Butterfly“), Napulju („Cavalleria rusticana“), Madridu („Manon“), Seattleu („Florenzia en el Amazonas“, „Madam Butterfly“)... Od 1994. Vjekoslav Šutej redovito je pozivan u Bečku državnu operu, gdje je dirigirao gotovo stotinu izvedaba. Dirigirao je i na stogodišnjem jubileju praizvedbe „Toske“ u Bečkoj državnoj operi, te otvorio sezonu 2001./2002.
Dnevni list
Vezani članci