TREBINJE Od koronavirusa preminuo episkop zahumsko-hercegovački - Atanasije Jevtić

Vladika Atanasije Jevtić preminuo je večeras oko 18:45 sati, potvrđeno je za B92 u Patrijaršiji. On je preminuo u trebinjskoj bolnici u 83 godini. Primljen je na liječenje u bolnicu u Trebinju u drugoj polovini veljače nakon što je utvrđeno da je pozitivan na testu na koronavirus. Stanje mu se pogoršalo prije dva dana kada je priključen na respirator. Imao je upalu oba plućna krila.

Atanasije po rođenju Zoran Jevtić, bio je umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački Srpske pravoslavne crkve i pravoslavni teolog. Rođen je 8. 1. 1938. godine u selu Brdarica kod Šapca. Završio je bogosloviju u Beogradu (u generaciji sa Amfilohijem i Lavrentijem). Upisao je Bogoslovski fakultet 1958. godine, zamonašen je 3. prosinca 1960. godine. 

Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu lipnja 1963. godine, a slijedeće 1964. godine odlazi na Teološku akademiju na Halki (Turska), a potom na Teološki fakultet u Atenu. Tu je obranio doktorsku tezu iz dogmatike na temu 'Eklsiologija Apostola Pavla po Svetom Jovanu Zlatoustom'.

U jesen 1968. godine odlazi u Pariz, gdje najprije nastavlja bogoslovske studije na Institutu Svetog Sergija i dalje usavršava znanje francuskog jezika. Poslije provedene jedne godine izabran je za profesora na Institutu. Naredne tri godine je predavao Uvod u bogoslovlje i Patrologiju sa Asketikom, a posljednju godinu predavao je i Povijest crkve bizantijskog perioda.

Vratio se iz Pariza 1972. godine i od tada je na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu niz godina predavao Povijest hrišćanske crkve, neko vrijeme Povijest srpske crkve, a 1987. izabran je za redovnog profesora Patrologije. Biran je za dekana Bogoslovskog fakulteta 1980. — 1981. i 1990-1991. godine. Tijekom rada na fakultetu, objavio je oko stotinu znanstvenih radova.

Sudjelovao je na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim skupovima iz oblasti crkvene povijesti, filozofije, teologije i hrišćanske kulture. Autor je brojnih knjiga, studija, članaka, ogleda i besjeda. Objavio je mnoge prijevode sa starogrčkog, staroslovenskog, hebrejskog, francuskog, ruskog i drugih jezika.

Prilikom značajnijih proslava pravoslavne crkve i prijema dolazio je i u Mostar.