VIDEO  KROZ RIJEČI DRUGIH Upoznajte velikana europskog duha iz Konjica

U ponedjeljak (30. studenog) Narodni univerzitet Konjic je predstavio četvrtu manifestaciju 'Činiti i biti', posvećenu velikanu europskog duha, prof.dr. Kasimu Prohiću.  

"Posebno smo zahvalni uvaženim profesorima, književnicima i umjetnicima, poštovateljima djela prof. dr. Kasima Prohića koji su nam ove godine, na naš zahtjev, slanjem viber, whatsapp i sličnih video formata, omogućili da priredimo online program i na taj način omogućili da sačuvamo kontinuitet sjećanja i pamćenja na uvaženog prof.dr. Kasima Prohića", rekao je direktor Narodnog univerziteta Konjic Benjamin Mušinović.

Prohićevu biografiju kazivali su učenici Opće gimnazije iz Konjica Lejla Muhibić, Halil Maksumić, Lamija Landž i Asija Duranović. O životu i djelu prof. Prohića govorili su akademik Dževad Karahasan, prof.dr. Senadin Lavić, prof.dr. Senadin Musabegović, prof.dr. Sanjin Kodrić, prof.dr. Sead Šemsović, doc.dr. Irma Marić, književnik Stevan Tontić i glumica Hasija Borić - Stojić.

Kasim Prohić bio je bosanskohercegovački filozof, profesor estetike i suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Rođen je 25. listopada 1937. godine u Konjicu. 1965. godine završava gimnaziju u svom rodnom gradu. Za vrijeme školovanja piše poeziju i objavljuje u omladinskim časopisima. Aktivno se bavio i sportom (atletikom), te je sudjelovao na republičkim natjecanjima. Od 1963. do 1964. boravi u Muenchenu kod profesora Helmuta Kuna i Maxa Milera i sprema svoju doktorsku disertaciju koju će uspješno obraniti u Sarajevu 1964. godine.

Za docenta je izabran 1967. godine, a istovremeno postaje i glavni urednik novopokrenute omladinske revije 'Lica', koja i danas izlazi u Sarajevu.

Osim prijevoda ranog 'Lukača' (1968.-1969.), Prohić će svoju prvu knjigu 'Odvažnost izricanja' objaviti 1970. u biblioteci 'Razlog' naklade 'Naprijed' u Zagrebu. Ubrzo nakon prve, nastat će i druga knjiga – 'Figure otvorenih značenja – fenomenologija životnih formi' koja će se pojaviti tek 1976. godine u izdanju zagrebačke 'Teje' (urednik Vjeran Zupa).

Godine 1973. postaje glavni urednik književnog časopisa 'Izraz', a 1974. u 'Veselin Masleši' objavljuje studiju o poeziji Maka Dizdara pod nazivom 'Apokrifnost poetskog govora'. Za tu studiju, kao i za prethodnu o Meši Selimoviću, Prohić će dobiti 'Dvadesetsedmojulsku nagradu' Bosne i Hercegovine. U posljednjim godinama života Prohić aktivno sudjeluje u mnogim znanstvenim projektima, kulturnoj razmjeni i okruglim stolovima, kao i u razgovoru o širem jugoslavenskom kulturnom prostoru.

Sa tek navršenih četrdeset sedam godina, nakon kratke i teške bolesti, umire u zagrebačkoj bolnici Rebro 30. studenog 1984. godine.