Hrvatski proizvođači i trgovci definitivno ne moraju strahovati od dodatnog 'zdravstvenog' poreza
Vodič za konzumaciju
Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je prošlog tjedna vlade da povećaju poreze na zaslađena pića s ciljem suzbijanja globalne pretilosti i epidemije dijabetesa. Ako se cijene gaziranih pića i zaslađenih sokova dodatnim porezima povećaju za 20 posto, procjenuju stručnjaci WHO-a, proporcionalno će pasti i njihova potrošnja.
WHO je izradio i vodič za konzumaciju slobodnih šećera, jer proizvodi zaslađeni šećerom imaju nisku nutritivnu vrijednost i vode nakupljanju prekomjernih kilograma. Po preporuci WHO-a, unos šećera ne bi smio prelaziti 10 posto ukupnog unosa energije tijekom dana, što otprilike odgovara jednoj čaši Coca-Cole, a cilj je reducirati unos šećera na manje od pet posto dnevnog unosa energije. Mnoge su države, od SAD-a i Meksika do skandinavskih država, te Francuske i Mađarske, uvele poreze na zaslađena pića, a rezultata je bilo ondje gdje su porezi rasli za 20 posto ili više. Dok u WHO-u smatraju da je sve više dokaza da porezi i subvencije utječu na kupovne navike potrošača, naša zdravstvena administracija nije sklona takvom rješenju, već najavljuje više preventivnih akcija i mjera.
- U ovom trenutku ne razmišljamo o reakcijama slijedom preporuke WHO-a za povećanje poreza na zaslađena pića. Smatramo da bi takva potencijalna mjera bila tek manji doprinos rješavanju velikog problema pretilosti u Hrvatskoj koji će u budućnosti biti još izraženiji. Stava smo da bi promocija mjera zdravog načina života poput promocije zdravog načina prehrane, povećanja tjelesne aktivnosti i uvođenja dodatnih sportskih aktivnosti u školama imala znatno veći utjecaj na smanjenje pretilosti i prekomjerne tjelesne težine - poručili su iz Ministarstva zdravlja na naš upit o tome hoće li poslušati preporuku WHO-a.
Više pretile djece
"Ministarstvo zdravlja smatra da se radi o značajnom javnozdravstvenom problemu koji zahtijeva cjeloviti pristup, vodeći računa o mjerama osiguranja pravilne prehrane, primjerice dostupnosti voća i povrća cjenovno i količinama, edukaciji o pravilnoj prehrani, poticanju tjelesne aktivnosti...", objašnjavaju. Tek nakon ovih mjera razmotrit će kako najbolje implementirati mjere koje predlaže WHO.
- Problem pretilosti je vrlo kompleksan za rješavanje na nacionalnoj razini za sve zemlje EU, pa tako i za Hrvatsku, stoga smatramo da samo cjelovitim pristupom, a ne samo jednom parcijalnom mjerom, možemo pridonijeti rješavanju problema pretilosti - zaključuju u MIZ-u.
Ministar Nakić je još u travnju najavio mogućnost uvođenja poreza na slatkiše, ali je nakon žestoke reakcije proizvođača i trgovaca brzo odustao od takve ideje. Na isti problem nailaze sve vlade koje se odluče na uvođenje takvog poreza, jer smanjenje prodaje slatkih pića rezultira padom proizvodnje i prodaje te gubitkom radnih mjesta.
U 2014. godini u svijetu je 39 posto odraslih imalo prekomjernu težinu, a tijekom 2015. godine čak je 42 milijuna djece u dobi do pet godina bilo pretilo ili imalo prekomjernu tjelesnu težinu, što je za 11 milijuna djece više nego prije 15 godina.
Od 1980. do 2014. godine pretilost se više nego udvostručila, a 11 posto muškaraca i 15 posto žena, ili više od 500 milijuna ljudi u svijetu, smatra se pretilima. Istodobno, oko 422 milijuna odraslih u svijetu pati od dijabetesa, koji je izravna posljedica prekomjerne težine i nezdrave prehrane. U Hrvatskoj se s prekomjernom težinom bori čak 56 posto stanovnika, a sve veći porast tjelesne mase zabilježen je kod djece i mladih. Hrvatska je sedma u Europi po broju pretile djece, a u posljednjih 10 godina njihov se broj utrostručio.
Vezani članci