Djeca koja žive na selu puno su sretnija od svojih vršnjaka iz grada
Naime, kako tvrde znanstvenici, zelenilo u dječjem okruženju pomaže u razvijanju socijalnih vještina, i potiče na fizičku aktivnost, što poboljšava kognitivan razvoj kod djece, što pak pozitivno djeluje na mentalno zdravlje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od 450 milijuna ljudi na svijetu boluje od nekog psihičkog poremećaja, a samo u Velikoj Britaniji je 19.7 posto starijih od 16 u 2014. g. pokazalo neke simptome depresije ili anksioznosti.
Statistike pokazuju da depresija svake godine pogađa više od 16.1 milijuna Amerikanaca. Za ovo su istraživanje znanstvenici koristili podatke koje su prikupljali satelitima nad zelenim površinama oko domova gotovo milijun Danaca, između 1985. i 2013. godine. Ti su podatci korišteni za promatranje rizika od razvoja neke od 16 različitih mentalnih bolesti, kao što su šizofrenija, depresija i anksioznost. A kako kaže ovo istraživanje koje je objavljeno u časopisu 'Proceedings of the National Academy of Sciences', čak i ako djeca koja su odrastala van grada kasnije promjene mjesto stanovanja ili socijalno - ekonomski statu, šanse za mentalne bolesti su im još smanjene.
"Mogli smo koristiti veliku količinu podataka sakupljenih iz Danskih registara, kao što su mjesto stanovanja i mentalne bolesti u obitelji, i usporediti ih sa satelitskim snimkama koje pokazuju zelenu površinu koja neku osobu okružuje dok odrasta", objasnila je voditeljica istraživanja s danskog Sveučilišta Aarhus University, biokemičarka dr. Kristine Engemann.
Prema njenim saznanjima šanse za mentalne bolesti postupno smanjuju proporcionalno tome koliko dijete živi van grada, od rođenja do desete godine života. "Ovim je dokazano kako prirodno okruženje utječe na mentalno zdravlje puno više nego što se to prije vjerovalo", objašnjava dr. Engemann koja naglašava kako buka, zagađenje, infekcije i loši socio - ekonomski uvjeti povećavaju rizik od tih bolesti. Znanstvenici zato apeliraju na arhitekte urbanističkih planova, da dizajniraju 'zelenije' gradove i tako pomognu da se poboljša mentalno zdravlje stanovnika.
"U urbanističkim bi se planovima trebalo više razmišljati o vezi između mentalnog zdravlja i zelenih površina u okruženju, gradovi trebaju biti zeleniji i zdraviji, pa će i ljudi iz urbanih sredina u budućnosti biti zdraviji i sretniji", dodao je koautor studije, dr. Jens-Christian Svenning, prenose 24 sata.
Vezani članci