19 stvari koje morate baciti da biste bili zdraviji

Pripremite koš za smeće i izbacite ovih 19 stvari iz kućanstva.

1. Stari plastični spremnici za hranu

Prođite još jednom kroz svoju kolekciju plastičnih spremnika i provjerite jesu li označeni brojkom 7 ili slovima PC. "Takvi spremnici mogu sadržavati BPA", upozorava Sonya Lunder iz Environmental Working Group. BPA ili bisfenol A industrijska je kemikalija koja može imati negativne posljedice na razvoj djece i novorođenčadi. Iako su proizvođači većinom prestali sa stavljanjem BPA u plastične spremnike, neki stariji mogu i dalje sadržavati određene količina štetnog BPA. Lunder skreće pažnju i na rizike zagrijavanja plastike u mikrovalnim pećnicama. "Staklo je ionako sigurnije", rekla je Lunder za Time.

2. Osvježivači zraka

Neke kompanije su najavile uklanjanje ftalata koji pomažu zadržavanju mirisa, ali mnogi proizvodi i dalje sadrže ftalate i srodne kemikalije. Velike doze ftalata mogu negativno utjecati na razvoj djece, ali i reproduktivni sustav u odraslih. "To su kemijski parfemi što ih stavljate u zrak", kaže Lunder i dodaje kako je bolje ukloniti uzrok smrada nego ga maskirati raznim mirisima.

3. Antibakterijski sapun

Antibakterijski sapun nije ništa više učinkovit u ubijanju bakterija od običnog sapuna, a postoji mogućnost i da imaju više štete nego koristi. Prema izvještaju američke agencije za sigurnost prehrane, antibakterijski sapuni sadrža triclosan koji utječe na hormone životinja. Postoji određena razina zabrinutosti i da triclosan može pridonijeti razvijanju otpornosti na antibiotike.

4. Zalihe dijetalnih sokova

Pijete li veće količne sokova bez šećera, sad je idealno vrijeme da ponovno razmotrite zašto to radite. Nedavna studija objavljena u časopisu Nature ukazuje na promjene želučanih bakterija koje prouzrokuju umjetni zaslađivači poput saharina ili aspartama. Istraživači su pronašli poveznicu između takvih sladila, izmijenjene želučane flore, problema s glukozom i metaboličkim sindromom što su predznaci razvoja dijabetesa kod miševa i ljudi.

5. Oštećene tenisice za trčanje

Većina tenisica za trčanje može izdržati oko 400 do 500 kilometara kaže fiziolog Jason Karp. Trkači koji otrče četrdesetak kilometara tjedno to bi značilo da ih treba mijenjati otprilike svaka tri mjeseca. Kad se tenisice istroše, smanjuje se njihova sposobnost ublaživanja udaraca što stvara dodatni pritisak na mišiće kosti i tetive. Za sve ostale, dovoljno je mijenjati tenisice svako šest mjeseci ili kada je đon istrošen.

6. Istrošena četkica za zube

Vlakna četkice za zube troše se znatno brže nego što mislite, pogotovo ako se pridržavate rasporeda i zube perete u jutro i navečer. "Svojim pacijentima preporučujem da mijenjaju četkice svako tri mjeseca zato što sam zamjetila da vlakna počnu pucati nakon dva mjeseca upotrebe", kaže Ruchi Sahota, zubarica iz Kalifornije. Istrošene četkice lošije uklanjaju prljavštinu sa zuba i manje pomažu u borbi protiv karijesa.

7. Nered

"Kad se sve zbroji i oduzme, ljudima nas čini ono o čemu razmišljamo, a veliki utjecaj na misaone procese imaju stvari kojima smo okruženi", tvrdi Gail Blanke, autorica knjige "Izbacite pedeset stvari". Ona stvari koje nemaju specifičnu svrhu ili koje ne postoje da biste se bolje osjećaju naziva životnim talogom. "Što više životnog taloga imamo oko sebe, teže se fokusiramo na stvari koje su nam stvarno bitne", objašnjava ona. Ako niste sigurni odakle početi, počnite od čarapa kojima ste izgubili par. Ona ladica u koju trpate stvari za koje ne znate što biste s njima? I nju ispraznite. Bez obzira što odlučite baciti ili pokloniti, cilj vam je zadržati samo stvari koje vam pomažu u životu.

8. Stara odjeća

Zavirite u ormar i prebrojite stvari koje niste nosili više od godinu. Neki ljudi su izgubili na težini ali ne izbace staru odjeću zato što se boje da će dobiti te kile pa će im opet trebati veća odjeća. Neki ljudi čuvaju staru odjeću iz vremena kad su bili mršavi zato što se nadaju da će jednom opet moći stati u hlače iz srednje škole. Bez obzira na razloge, gledanje tih starih hlača stvara tjeskobu. Dok se spremate za izlazak, stvarno vam ne treba podsjetnik da ste nekad drukčije izgledali.

9. Ostaci hrane u hladnjaku

Kada je riječ o hrani sa životinjskim sastojcima, pravilo je da u roku od tri dana je morate pojesti, baciti ili zamrznuti. Dr. Michael P. Doyle sa svečilišta u Georgiji upozorava na opasnosti bakterije listeria. Osim povezanosti s meningitisom, smrti i pobačaja, listeriozu je moguće prenijeti dojenjem i na dijete pa je posebnu pažnju potrebno obratiti na pravilnu obradu hrane za osobe s oslabljenim imunitetom.

10. Stara maskara

Tekuća šminka poput pudera ili maskare može sadržavati mnoštvo bakterija kaže doktor Thomas Steinemann. Poseban je problem s maskarom zato što trepavice služe za zaštitu očiju od prašine i bakterija, a svakom upotrebom maskare nanosite bakterije koje su nastale od prošlog korištenja. Steinemann preporuča bacanje maskare dva do tri mjeseca nakon otvaranja.

11. Kontaktne leće

"Korištenje prljavih kontaktnih leća jedan je od glavnih načina nastanka infekcije oka", rekao je Steinemann. Bez obzira na svakodnevno održavanje u svježoj tekućini za leće, Steinemann preporuča bacanje leća nakon tri mjeseca. "Neke dosta ozbiljne infekcije mogu nastati kao posljedica prljavih leća. Ulkus rožnice može ostaviti ožiljke čak i pravilnim liječenjem, a ožiljci utječu na vid", upozorava Steinemann.

12. Ustajali začini

Onaj savršeni cimet što ste ga kupili na akciji prije tri godine i koristili dva puta i dalje vam stoji u kuhinji? Možda je vrijeme da ga bacite. Stručnjaci kažu da začini najčešće nemaju loše posljedice, ali kada si pripremate zdravu hranu bitno vam je da ima fin okus. Ustajali i bezokusni začini vam u tome zasigurno neće pomoći.

13. Staro sjajilo za usne

Sve što koristite oko usta brzo skuplja ogromne količine bakterija, a što dulje bakterije postoje u vlažnom okruženju više se množe. Sve to povećava rizik od infekcije ako imate bilo kakve ranice na usnama. Zbog svega toga stručnjaci govore da je najbolje baciti ruževe i sjajila najkasnije šest mjeseci nakon prvog korištenja ili nakon isteka roka trajanja.

14. Filteri zraka

Sve više hrvatskih kućanstava koristi klima uređaje, a njihovi filteri pravo su leglo za plijesni i bakterije. Zbog toga se preporuča redovita izmjena filtera zraka, ali i barem jednom godišnje kompletna dezinfekcija klimatizacijskog sustava. Osjetite li karakterističan smrad plijesni, već ste trebali očistiti klima uređaje.

15. Rastegnuti grudnjaci

Doktorica Kristi Funk kaže da je potrebno baciti grudnjake koji ne pružaju dovoljnu podršku zato što loši grudnjaci pogoršavaju bol u leđima kod žena s većim grudima.

16. Kuhinjska spužva

Mikrobiolog Philip Tierno smatra da je najbolje izbaciti spužve za pranje suđa. Savjetuje korištenje krpa za pranje suđa ponajviše zato što ih je puno lakše oprati, brže se suše i ne dopuštaju tako brzo razmnožavanje bakterija kao što to rade spužve.

17. Plastične daske za rezanje

Bakterije se nakupljaju u svakom oštećenju na daskama za rezanje, a pogotovo bakterije životinjskog porijekla poput salmonele. Drvene daske imaju prirodna antibakterijska svojstva i zbog toga je najbolje iskoristiti drvene daske za sve vaše potrebe u kuhinji.

18. Mobiteli i tableti

Sve više istraživanja ukazuje na probleme što ih stvaraju moderne naprave, a posebice je riječ o depresiji. Naime, ljudi koji često koriste mobitel i koji ne mogu bez provjeravanja društvenih mreža izloženi su većem riziku od tjeskobnosti i depresije. Preporuča se izrada rasporeda vremena tijekom kojeg nećete nikako koristiti mobitele i tablete.

19. Stolac

Istraživanja su pokazala da prosječna osoba sjedi oko 7,7 sati svakog dana, a neke su procjene da ljudi sjede i po 15 sati dnevno. Robert Emery, profesor medicine rada na sveučilištu u Texasu kaže da nije dovoljno samo vježbati nakon cjelodnevnog sjedenja. Udruga američkih liječnika preporuča korištenje stolova za kojima se stoji kao idealan način borbe sa zdravstvenim problemima koje stvara višak sjedenja.

Izvor: express.hr